2026
1. OTOČNI SALON
Muzej Staroga Grada
30. 01. – 28. 02.
Autorica izložbe: Jadranka Ryle
Kustosice: Jadranka Ryle, Vilma Matulić
Prva izložba Otočnog salona u Muzeju Staroga Grada okuplja petnaest suvremenih umjetnika čiji je rad vezan uz otok. Okupljeni su umjetnici koji su s otoka, ali i oni koje je otok s vremenom posvojio, a svima je zajedničko da se njihove umjetničke prakse oblikuju kroz svakodnevni intimni odnos prema prostoru, zajednici i ritmu otočnog života. Razlika u pozicijama, između pripadanja i izbora, gradi slojevitu i dinamičnu sliku suvremene otočne umjetničke scene. Salon, preuzet iz tradicije zajedničkog izlaganja, ovdje je reinterpretiran kao otvoreni i fleksibilni izložbeni okvir koji omogućuje ravnopravno susretanje različitih umjetničkih pozicija. Nastaje iz potrebe za povezivanjem, međusobnim prepoznavanjem i stvaranjem dugoročne platforma platforme za razmjenu, vidljivost i kontinuitet suvremene umjetničke prakse unutar zajedničkog konteksta otoka. Izložba prvog Salona ne teži jedinstvenom stilu niti tematskoj homogenosti, već prihvaća raznovrsnost kao svoju temeljnu vrijednost. Raznovrsnost medija i izričaja: od slikarstva, akvarela i ilustracije, preko skulpture, tapiserije, instalacije do videa, svjedoči o pluralnosti estetika, generacija i osobnih senzibiliteta. Salon ujedno predstavlja želju za dubljom suradnjom Muzeja s lokalnim umjetnicima, zamišljene kao otvoreni proces dijaloga koji će se kroz buduće projekte nastavljati, razvijati i širiti.
Teorijska pozadina procesa nastanka Otočnog salona promišljana je kroz Bachelardovu Poetiku prostora, u kojoj se prostor ne shvaća kao geometrijska ili funkcionalna kategorija, već kao intimno proživljeno mjesto oblikovano sjećanjem, imaginacijom i iskustvom. Bachelard polazi od mikroprostora: kuće, sobe, zakutka, skloništa, kao prostora u kojima se formira subjektivni odnos prema svijetu, naglašavajući njihovu ulogu u stvaranju unutarnjih slika i poetskog mišljenja. U tom smislu, ateljei, domovi, dvorišta i krajolici otočnog života mogu se razumjeti kao prostori bliskosti i koncentracije iz kojih proizlaze umjetničke prakse okupljene u Salonu. Izložbeni prostor pritom funkcionira kao produžetak tih intimnih prostora: mjesto u kojem se privatne poetike, privremeno otvaraju prema javnosti. Na taj način izložba poziva publiku da upozna bogatstvo i živost lokalne suvremene scene te da u raznolikim radovima prepozna dijalog između mjesta, vremena i individualnog umjetničkog glasa.
Jadra Ryle
2025
MARIN: RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA MARIJANA RIBARIĆA MARINA
Galerija Juraj Plančić
19. 09. – 01. 11.
Kustosica: Jadranka Ryle
Kroz četiri desetljeća stvaralaštva Marin gradi opus koji predstavlja kroniku otoka. Svaka faza njegova rada nosi specifičnu estetsku i teorijsku logiku, ali sve zajedno tvore konzistentnu priču o umjetnosti kao prostoru hibridnosti, ironije i fragmenta. Sve faze povezuje intertekstualna logika: Marinovo djelo nikada nije zatvoreno u sebe, nego se otvara prema drugim tekstovima, političkim, povijesnim, otočnim, umjetničkim. Ono što ga čini specifičnim jest otočna postmoderna: sposobnost da se Hvar, sa svojom svjetlošću, tradicijom i kontradikcijama pretvori u prizmu za tumačenje svjetske povijesti i suvremene kulture. Marinova umjetnost tako ne pripada samo jednoj školi ni jednoj generaciji. Ona je fragmentarna, hibridna i višeglasna, poput samog otoka, koji je istodobno razglednica i kritika razglednice, prostor ljepote i ironije.
Jadra Ryle
ARHEOLOGIJA PJACE: NOVA ISTRAŽIVANJA I NOVE SPOZNAJE
Muzej Staroga Grada
10. 08. – 01. 11. 2025.
Autorice koncepta izložbe: Vilma Matulić, Marina Ugarković
Kustos: Marko Matković
Zadnjih nekoliko godina Stari Grad na otoku Hvaru (antički Faros, Φάρος), središte je opsežnih arheoloških i interdisciplinarnih istraživanja. U samom srcu tih istraživanja, po prvi put, našao se i Trg svetog Stjepana, najznačajniji javni prostor današnjega Staroga Grada. Starogradska Pjaca zrcali ključne identitete suvremene zajednice, ali baštini i ostatke dinamične višestoljetne prošlosti.
Pjaca je istraživana u okviru projekta Aglomeracija Jelsa-Vrboska i Stari Grad 2021. i 2022. godine, dok se rad na obradi materijalne građe i interpretaciji nalaza, u okviru HRZZ AdriaCos projekta i kroz suradnju domaćih i inozemnih institucija provodi u kontinuitetu. Istražen je prostor od oko 150 m2, što je rezultiralo vrijednim presjekom prošlosti grada, od arhitektonskih nalaza do sitnog materijala, koji ukazuju na dinamičan život koji se na Pjaci odvijao od prapovijesti do danas.
Najstariji nalazi potječu iz starijeg željeznog doba, te pronađeni pokretni nalazi indiciraju kako se naselje domorodačkog stanovništva protezalo i na području današnje Pjace kao i da su njegovi stanovnici, prije osnutka grčkoga grada, uspostavili kontakte s Grcima.
Iz grčkog perioda otkriveni su razni ostaci arhitekture, uključujući spremišta s ukopanim pitosima velikim spremnicima za namirnice, koji su bili dijelovi stambenih blokova i ostaci višefaznih grčkih kuća. Brojni sitni arheološki nalazi – lončarija, novac, dijelovi nošnje i toaletnog pribora – svjedoče o svakodnevici živopisnog grada s razvijenim zanatima, trgovinom, društvenim institucijama, religijskim običajima te ranim oblicima pismenosti u regiji.
Na Pjaci su dokumentirani i tragovi rimske Farije, u vidu arhitektonskih ostataka nekoliko objekata te pločnika – ulice s kanalom u sredini (cardo). Ožbukani i obojeni dijelovi zidova prostorija, te različito oblikovani podovi tih prostorija (jednostavno žbukane podnice, fino žbukane podnice s umetnutim kamenčićima, mozaici, opus spicatum) ilustriraju objekte različitih namjena i kronologije. Pronađeni su i mnogobrojni predmeti svakodnevice, kao i oni vezani uz specifične prilike.
U kasnoj antici gradski je perimetar smanjen, o čemu jasno svjedoče ostaci kasnoantičkog bedema koji prate južni rub Trga. Unatoč tom smanjenju, Stari Grad zadržava važnost kao ranokršćanski centar, što potvrđuju i novi nalazi sakralne arhitekture s apsidom, koji ilustriraju kontinuitet kršćanskih aktivnosti na Pjaci od kasne antike do danas.
U Srednjem vijeku, prostor uz crkve korišten je i za pokapanje. Otkrivena su 44 ukopa, iz ranog i kasnog srednjeg vijeka, a moguće i dijela novog vijeka. Od novovjekovnih nalaza, uz sjeverni rub Pjace, pronađeni su ostaci starijeg pločnika, tzv. inkunjadura (kaldrma), lijepog primjerka barokne baštine. Ispred zvonika svetog Stjepana dokumentirani su i ostatci strukture bunara. Ovim najmlađim nalazom završava pregled značajnih otkrića, no Pjaca još uvijek nije u potpunosti istražena, i zasigurno krije još mnoge tajne starogradske prošlosti, koje čekaju pogodan trenutak da ugledaju svjetlo dana.
Marina Ugarković
OLIVER MIŠURA: SIX PORTRAITS OF CHANDELIRS AND THEIR WEIRD GAMES
Galerija Sv. Jerolim
01. 08. – 13. 08. 2025.
Kustosica: Jadra Ryle
U seriji slika Olivera Mišure, koje prikazuju šest portreta lustera, vizualna reprezentacija svakog objekta nadilazi njegovu osnovnu funkcionalnost i upućuje na višeslojnu ontologiju predmeta u prostoru. Luster, kao simbol luksuza, moći i zavodljivosti, ovdje nije samo objekt koji emitira svjetlost, već postaje entitet koji poziva na filozofsku kontemplaciju, kako o percepciji, tako i o realnosti samih stvari. To se u ovom vizualnom istraživanju očituje kroz ambivalentnu prisutnost lustera: oni su izmješteni iz prostora u kojima bi ih očekivali naći, te lišeni svoje primarne funkcije davanja svjetlosti i dekoracije raskošnih salona. Mišura koristi suzdržanu, gotovo monokromatsku paletu pozadine koja je u kontrasti s raskošnim bojama i teksturama lustera, te tako naglašava njihovu materijalnost, dopuštajući njihovim kompleksnim formama i reflektivnim površinama da izrone iz tamne ili prigušene pozadine s gotovo sablasnom prisutnošću. Igra svjetla i sjene pažljivo je oblikovana, s posebnim naglaskom na iluzionističke kvalitete stakla, kristala i metala, stvarajući napetost između prikazane raskoši i praznine okolnog prostora. Taj kontrast dodatno ističe izoliranost lustera kao objekta, pozivajući promatrača na razmišljanje o njegovoj estetskoj i simboličkoj težini u odsutnosti konteksta ili funkcije.
Uz slike su postavljeni i ready-made objekti: metalne opruge, bijele rukavice, crvene paprike, kristalne čaše, figurice kukaca i tepih, njihove weird games (čudne igre), koje dodatno proširuju narativ rada, stvarajući dijalog između svakodnevice, uporabnog i simboličkog. Njihova prisutnost narušava očekivani poredak i stvara dojam da predmeti ne pripadaju svijetu u kojem se nalaze. Ovakav pristup može se povezati s teorijom spekulativnog realizma Grahama Harmana, prema kojem predmeti posjeduju vlastitu stvarnost neovisnu o tome kako ih mi doživljavamo ili koristimo. U tom svjetlu, ovi svakodnevni predmeti, izmješteni iz poznatog konteksta, postaju čudni entiteti koji stvaraju svoje odnose s portretima lustera i jedni s drugima.
U teoriji Friedricha Kittlera, žarulja nije samo izvor svjetlosti, već medij koji oblikuje našu percepciju i svakodnevni život, čineći nas ovisnima o tehnološki posredovanom iskustvu stvarnosti: „Drugim riječima, tehnički mediji su modeli takozvanog ljudskog upravo zato što su strateški razvijeni kako bi nadjačali osjetila.“ (Kittler, Optical Media). Mišurini lusteri, iako lišeni svoje funkcije osvjetljavanja, podsjećaju na tu ovisnost – postajući simboli tehnologije koja više ne služi čovjeku, već ga definira. Štoviše, time što ove tehnološke objekte prikazuje kao vizualno dominantne, ali lišene funkcionalnosti, Mišura potiče promišljanje našeg odnosa prema korisnosti: luster, nekoć simbol napretka i prestiža, sada ostaje kao prazan artefakt – estetski uzdignut, ali bez funkcije. Na taj način djelo kritizira našu sklonost da estetiziramo tehnologije, a da se pritom ne suočimo sa sustavima ovisnosti i kontrole koje su nove tehnologije utjelovljavala – a utjelovljuju i danas u drugačijim oblicima. Na taj način ova djela pozivaju na dublje promišljanje o ulozi estetskih objekata i tehnologije u svakodnevici, kao i o granici između vizualnog doživljaja i ontološke realnosti.
Jadra Ryle
RIBANJE I PRIGOVARANJE O APOKSIOMENU I ZRCALIMA I JOŠ PONEŠTO ANTE RAŠIĆA
Galerija Juraj Plančić
25. 07. – 10. 09. 2025.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Hrvatski Apoksiomen, rad Ante Rašića iz 2011. godine, autorska je interpretacija antičke skulpture otkrivene 1996. godine u podmorju kod otočića Vele Orjule u Lošinjskom arhipelagu. Riječ je o impozantnoj replici tog antičkog predloška i o neo-maniristički komponiranoj skulpturi visokoj devet i po metara i optočenoj sa šest stotina mobilnih zrcala.
Ovaj rad, kojeg možemo svrstati u prošireno polje skulpture i umjetničkog djelovanja, ide u red autorovih ostvarenja nazvanih „1001 pogled“ koji se temelje na ready-madu i imaju palindronsko obilježje i dvojakost koju odražava mobilno kupaonsko zrcalo iz IKEA-e kojemu autor dokida uporabnu funkciju i koristi ga kao osnovni gradbeni optičko-vizualni element. Kao što je napisao Mladen Lučić: Taj industrijski element postaje mobilna skulptura koja u sebi sadrži pokretačku silu čitavog ambijenta, daje mu izvor i odraz svjetlosti a s njom i novi smisao i višeznačna iščitavanja svih Rašićevih objekata, koji nikada nisu do kraja dovršeni, već čekaju da prostor i publika to učine.*
Budući da je sama skulptura vrlo specifičan rad golemih dimenzija, posebno realiziran za prostore velikih gabarita, u skromnijem izložbenom prostoru Muzeja Staroga Grada autor ju predstavlja i izlaže u mediju fotografije i video filma. Stoga na ovoj izložbi filmski medij više nije prateća dokumentacija prošlih prezentacija, nego je samostalna umjetnička forma i novi artefakt koji i nakon „nestanka“ i demontaže autorova monumentalnog Apoksiomena ovoj njegovoj skulpturi omogućuje postojanje, produžuje život i osigurava trajnost, a gledateljima pak pruža mogućnost kako za vlastiti doživljaj i tumačenje, tako i za novu percepciju i recepciju autorova Hrvatskog Apoksiomena.
* Mladen Lučić, iz teksta o Hrvatskom Apoksiomenu izloženom u desakraliziranoj crkvi Sveta srca u Puli u okviru izložbe Ante Rašića „Umjetnost je lijepa“ 2012.
RIBARI: IZ UMJETNIČKIH ZBIRKI MUZEJA STAROGA GRADA
Galerija Sv. Jerolim
01. 07. – 12. 07. 2025.
Kustosica: Jadra Ryle
Lipo t’ bî vidjeti kada jih lovljahu,
Kraj plavi siditi gdi mriže dvizahu.
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1105-06.
Izložba Ribari predstavlja pomno odabrani izbor slika, skulpturalnih objekata i djela na papiru koji istražuju trajnu temu ribarenja i života uz obalu, viđenu očima istaknutih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Crpeći iz bogatih umjetničkih zbirki Muzeja Staroga Grada, ova izložba okuplja ekspresionističke slike Pave Dulčića, tiho mediteransko slikarstvo Otona Postružnika, uz dojmljive crteže Bartola Petrića koji bilježi svakodnevne rituale i stoičku prisutnost ribara, Alema Ćurina koji kroz žive boje i simboliku spaja duhovitu naraciju i stilizirane elemente, te introspektivni prizor Magde Dulčić, čije uravnotežena kompozicija priziva snove i melankolično sjećanje.
Uz ova središnja djela, izložbu obogaćuju i radovi niza značajnih autora čija tumačenja produbljuju narativ izložbe Ribari. Ribari Vladimira Pintarića i Noćna aktivnost Antona Švaljeka prikazuju napetost i ritam noćnog rada na moru, dok je Ribareva kći Petra Jakelića je intrigantna kompozicija koja odiše nadrealnom atmosferom i fragmentiranim oblicima koji stvaraju dojam unutarnjeg nemira i kaotične dinamike. Oskar Herman i Zlatko Slevec prikazuju ribare i ribarske prizore iz različitih perspektiva – od intimnog i poetičnog, fokusiranog na tihe ribarske rutine, do prikaza težine tog načina života kroz snažne, ekspresivne grafike i crteže. Gradele Ive Grbića donosi osjetilni prikaz zajedničkih obroka i obalnih rituala, prizivajući toplinu kulture koja se stvara oko ribarskih tradicija. U suvremenom i konceptualnom duhu, Peruško Bogdanić, Marijan Detoni i Lukša Peko nude apstraktne interpretacije ribarskih mreža – mreža linija i oblika koje sugeriraju istovremeno i strukturu i fluidnost. U njihovim djelima mreža postaje ne samo alat rada, već i vizualna metafora za povezanost, isprepletenost i krhku ravnotežu između prirode i ljudskog umijeća.
Skulpturalna djela, poput ekspresivnih brončanih formi Frane Kršinića, dodaju materijalnu dubinu izložbi, pretvarajući maritimne teme u opipljive, trajne simbole obalnog identiteta. Teksturirani reljef Detalj Ribanja Željka Radmilovića izveden u gipsu, materijalno evocira taktilnost i težinu ribarskog rada te konkretizira prizore iz Ribanja i ribarskog prigovaranja Petra Hektorovića kroz realistično prikazane likove ribara u svakodnevnom trudu, dok posebno ostavljen prostor za urezivanje stihova dodatno naglašava povezanost vizualne umjetnosti s Hektorovićevim književnim nasljeđem. Odabrani modeli tradicionalnih brodova koje je izradio Željko Luka Fredotović dodatno ukorjenjuju izložbu u materijalnu kulturu ribarskog života, nudeći opipljivu poveznicu s umijećem prošlih generacija.
Izložba Ribari meditacija je o obalnoj baštini, radu i trajnoj snazi mora. Izložba prati kako su različite generacije hrvatskih umjetnika pretočile ritmove ribarskog života u crtu, boju i oblik, a svako djelo odraz je ljudske povezanosti s morem, vremenom i tradicijom.
Jadra Ryle
GLORIA OREB: DRAGA VODA
Galerija Juraj Plančić
20. 06. – 17. 07. 2025.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Gloria Oreb, Jadra Ryle, Vilma Matulić
“Izložba Draga voda umjetnice Glorie Oreb bavi se vodom kao materijom, simbolom i načinom bivanja. Izložba utjelovljuje cikluse, fluidnost i međuovisnosti vode kroz platnene zastave koje lebde i gibaju se postavljene u prostoru pokraj različitih vodenih tijela – pokraj rijeka, na morskoj pučini, na otoku, između stabala ili unutar galerijskog prostora. Voda ovdje nije tek motiv, već ontološka prisutnost, ciklična, neuhvatljiva ali sveprisutna. Zastave, izrađene od sirove tkanine na koje su otisnuti crteži olovkom i tušem, narušavaju rigidnost tradicionalnog slikarskog platna jednako kao što u samim crtežima lavirani i razliveni tuš narušava čvrstu liniju olovke. Tuš razliven na papiru nije samo estetski izbor, on je trag procesa, nalik kapilarnom širenju tekućine kroz porozne granice. Ova postupnost širenja podsjeća na hidrološki ciklus: infiltraciju, zasićenje, pročišćenje, evaporaciju – sve ono što voda jest i čini. Crteži evociraju stanične strukture, mape plima i valografiju, iskonske vode, tragove organskog, živog sustava, ptice, stabla, gljive, mitološke i kozmičke simbole, a zastave dišu, pomiču se s vjetrom, odjekujući kretanje vode, nikad fiksne, uvijek u toku.”
Jadra Ryle
MUZEJI NA HVARU: 75 GODINA SUSTAVNE BRIGE ZA BAŠTINU
Galerija Juraj Plančić
29. 05. – 15. 06. 2025.
Organizatori izložbe: Muzej hvarske baštine, Muzej Staroga Grada, Muzej općine Jelsa
Autori izložbe: Katija Borak, Joško Bracanović, Nikoleta Bracanović, Dejanira Burmas Domančić, Duje Dorotka, Marko Matković, Vilma Matulić, Marija Plenković, Jadranka Ryle
Otok kao muzej. Bila je to vizija dr. Nike Dubokovića Nadalinija kada je prije 75 godina imenovan počasnim konzervatorom za otok Hvar, vizija koju i danas nastoje ostvariti tri otočka muzeja.
Ideja o nužnosti osnivanja muzeja na otoku prebogatom prirodnim i kulturnim znamenitostima javila se još krajem 19. stoljeća. Dr. Niko Duboković Nadalini postavio je temelje kontinuirane brige za kulturnu baštinu otoka Hvara kroz ustanovu Historijski arhiv komune hvarske i potom Centar za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara. Kroz ustanove utemeljio je muzejske postave u Hvaru, Starom Gradu, Vrboskoj i Pitvama. Ustanova je brinula o kulturnim i prirodnim dobrima kroz mrežu povjerenika u svakom naselje na otoku. Dijeljenjem jedinstvene općine na četiri jedinice početkom 1990-ih, iz Centra se izdvajaju pojedine zbirke i postavi. Centar se preoblikuje u Muzej hvarske baštine u Hvaru. U Starom Gradu osniva se Centar za kulturu Staroga Grada, koji uskoro postaje Muzej Staroga Grada, a u Jelsi se osnima Muzej općine Jelsa.
Izložba „Muzeji na Hvaru – 75 godina sustavne brige za baštinu“ ujedinjuje tri otočka muzeja. Na njoj su izloženi reprezentativni predmeti iz bogatih zbirki muzeja. Predmeti skupljeni, obrađeni, prezentirani i brižno čuvani kroz povijest naših ustanova. Uz predmete prezentirana je i vremenska crta na kojoj se može pratiti razvitak javne muzejske djelatnosti na otoku.
Izložbom nastojimo predstaviti i približiti javnosti rad naših ustanova, koje – unatoč promjenama i preinakama koje su doživjele kroz 75 godina – i dalje ustraju u misiji koju je započeo dr. Niko Duboković Nadalini.
UROŠ ABRAM: WINDOW VIEW
Galerija Juraj Plančić
28. 4. – 20. 5. 2025.
Kustosica: Vilma Matulić
Likovni postav: Uroš Abram, Vilma Matulić, Jadra Ryle
“Uroš Abram u svojoj izložbi Window View istražuje odnos unutarnjeg i vanjskog svijeta kroz projicirane slike camere obscure na zavjesama. Iskoristivši kao prostor za snimanje Revelin, kuću iz 16. stoljeća i nekadašnje utočište putnicima u sklopu Tvrdalja Petra Hektorovića, Abram koristi prozorske otvore kao leće koje hvataju svjetlost i oblikuju prizore vanjskog svijeta. Ove efemerne slike, koje se pojavljuju na zavjesama i tiskane su na tkanini, spajaju tradicionalnu fotografiju s modernim umjetničkim pristupom, stvarajući nježne vizualne prizore u kojima se arhitektura, priroda i tekstura tkanine stapaju u jedno.”
Vilma Matulić
PATAGONIJA OČIMA HVARANINA
Galerija Juraj Plančić
28. 03. – 20. 04. 2025.
Autor izložbe: Jorge Luis Subiabre Matiacha
Postav: Jadra Ryle, Marko Matković
“Izložbom Patagonija očima Hvaranina, idejni realizator Jorge Luis Subiabre Matiacha, želio je prikazati bogatu fotografsku ostavštinu Stjepana (Estebana) Kovačevića Škarpe, kao i njegovo nesebično davanje zajednici u kojoj je egzistirao, čineći je bogatijom i zahvalnijom multikulturalnom i multinacionalnom sredinom. Njegov karakterni portret pokazuje snagu i obol hrvatskog identiteta utkanog u bogatu povijest čileanske kulturne baštine. Upravo su pojedinci poput Stjepana (Estebana) Kovačevića Škarpe, svojim tragom i djelovanjem premošćivali Atlantik, povezujući dvije Domovine (staru i novu), čineći bližim razasuto hrvatsko biće.”
SKRIVENA BLAGA IZ ČUVAONICE MUZEJA STAROGA GRADA
30. siječnja – 24. ožujka 2025.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Jadra Ryle
“Ova izložba ne samo da pruža uvid u muzejske zbirke, već i otvara prostor za novo promišljanje umjetnosti – onkraj poznatih narativa, arheološki nalazi i suvremena umjetnost nalaze se jedni uz druge, stvarajući neočekivane veze. Figurativne skulpture tiho supostoje s apstraktnim kompozicijama, dok klasični pejzaži dijele zid s nadrealnim prizorima i geometrijskim oblicima. Ovaj dinamičan i slojevit postav poziva posjetitelja da promatra iz novog ugla, da traži odnose između naizgled nespojivih elemenata i tako otkrije nove priče unutar bogatog fundusa Muzeja Staroga Grada. Svaka slika, svaki predmet iz fundusa otkriva nevidljiva značenja, priču o umjetniku, o prostoru, o prošlosti i budućnosti istovremeno. U muzejskim čuvaonicama, daleko od pogleda posjetitelja, ta djela čekaju trenutak da ponovno progovore. Sada, iznesena na svjetlo, stapaju se u novi dijalog, povezujući ono što je bilo skriveno s onim što tek postaje vidljivo.”
Jadra Ryle
2024
IZLOŽBA JASLICA JURJA ŠKARPE
14. prosinca 2024. – 07. siječnja 2025.
Kustosice: Vilma Matulić i Jadra Ryle
Likovni postav: Vilma Matulić, Jadra Ryle i Marko Matković
Škarpina djela često prikazuju sakralne i obiteljske motive, kao i društvene teme s naglaskom na emotivnu ekspresiju. Skulpturalni prikaz božićnih jaslica, izrađen u ekspresionističkom stilu kasnih 1930ih, naglašava emotivnu dubinu i stilizaciju figura. U ovom prikazu, Josip i Marija su u molitvenom stavu, s pažljivo izrađenim izrazima lica koji odražavaju mir i predanost, dok je novorođeni Isus smješten u jasle, centralni element scene.
Figure pastira i anđela odražavaju snažnu emotivnu reakciju, prikazujući trenutak zadivljenosti ili duhovnog buđenja pred božanskim čudom. Individualnost pastira, prikazanih s detaljima poput brkova i golih ramena, sugerira povezanost s dalmatinskim ruralnim životom. Ti elementi upućuju na portretiranje stvarnih osoba, dodatno ističući lokalni karakter jaslica.
Cijeli prikaz zaokružen je teksturom ručno oblikovane gline, koja pojačava autentičnost i organski izraz skulptura, odražavajući ekspresionistički naglasak na duboke emocije iskazane kroz jezik tijela.
Jadra Ryle
MAGDA DULČIĆ: OTOK ŽENA
20. rujna – 01. studenog 2024.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Jadra Ryle, Vilma Matulić i Marko Matković
Referirajući se na strip “Grad žena”, jedan od prvih stripova koji je umjetnica objavila u časopisu Patak, izložba posebno ističe brojne radove koji izražavaju vezu između žena, mora, otoka i geografskog identiteta. Emocionalna i kulturološka povezanost s morem i rodnim otokom zauzima središnje mjesto u bezgranično maštovitom stvaralaštvu Magde Dulčić. Hvarske uvale sa svojom florom i faunom bile ju joj stalna inspiracija za stvaranje novih svjetova u crtežima i stripovima. U njezinom stripu, prikaz vode uz ženstvenost omogućuje joj da dočara intimno proživljeno okruženje otoka, istovremeno životno afirmativno i zahtjevno. Izložba ima za cilj potaknuti na promišljanje o tome kako radovi umjetnice izražavaju fluidan odnos između ženskog identiteta i ekoloških posebnosti otočkih mjesta.
Uz radove Magde Dulčić, poseban dio izložbe čine crteži korčulanske akademske umjetnice dr. art. Glorie Oreb koja je izradila crteže za nedovršene stripove Magde Dulčić. Dulčić je 2012. godine napisala sedam priča kao predloške za stripove koje je planirala objaviti u obliku strip-albuma, ali je njezina prerana smrt spriječila završetak ovoga projekta. Stavljajući u prvi plan zajedništvo koje dijele otočanke umjetnice, interpretacije Glorie Oreb povezuju njezina vlastita iskustva otočkog života i kreativnosti sa svjetovima iz priča Magde Dulčić. Crteži Glorie Oreb odat će počast živom sjećanju na Magdu Dulčić na njezinom rodnom otoku naglašavajući širi cilj izložbe, istraživanje solidarnosti u umjetničkom izričaju otočkih žena.
Jadra Ryle
RUKOVETI GRAFIKA, STIHOVA I PROZE U SPOMIN NA TONKA MAROEVIĆA
11. kolovoza 2024. – 15. rujna 2024.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Vilma Matulić, Jadra Ryle
Izložba sedam grafičko-poetskih ostvarenja iz razdoblja od 1978. do 2002. najodličnijih hrvatskih likovnih umjetnika koji čine vrh grafičkog umijeća u Hrvatskoj, poglavito kad se radi o slikovnoj interpretaciji poetske riječi. Svima njima – a riječ je o Nives Kavurić-Kurtović, Dragici Cvek Jordan, Ivanu Lackoviću Croati, Dimitriju Popoviću, Matku Trebotiću i Talijanu Albertu Cavalieriju – Maroević je za spomenute slikovne interpretacije u izloženim mapama napisao čista srca zanosne predgovaračke ili pogovaračke studije koje su pokazale ključnima ne samo za njihove profesionalne karijere, nego i summu vrijednosnica kojima raspolaže hrvatska likovna umjetnost 20. stoljeća.
Golemu zahvalnost iskazujemo gospodinu Boži Biškupiću, koji je donirao Muzeju ovu kolekciju prvoklasnih bibliofilskih knjiga i grafičkih mapa.
Biserka Rauter Plančić
STIPE NOBILO: RETROSPEKTIVA (1976.-2023.)
13. srpnja 2024. – 05. rujna 2024.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Vilma Matulić, Jadra Ryle
Izložbu slika Stipe Nobila, koncipiranu u vidu sažete retrospektive njegova dosadašnjeg opusa, čine svojstveni mu pejzaži bodulskoga zavičaja – Lumbarde na otoku Korčuli. Riječ je o 40 uljanih slika koje su prije svojevrsna uprizorenja Arkadije korčulanskoga otočnog krajobraza nego li doslovne vedute zavičajnoga podneblja, što je zapravo ikoničko obilježje i odlika njegova stvaralaštva već više od pet desetljeća.
Nobilov pejzažizam – u početku obilježen visokim motrištem, gotovo ptičjom perspektivom, a poslije s očištem približenim horizontu – panoramske su kompozicije u kojima se stvarnost korčulanskog arhipelaga imaginacijom ovog majstora slikarskoga umijeća pretvara u kolorističku viziju zavičajnog krajobraza i života u njemu. Tvore ju kompozicije otočke prirode i prostora zahvaćenog u totalu i napučenog saćima crljenice iz koje niču obrađeni vrtovi među suhozidima. Ukratko, višestruka orkestracija kolorita primorske vegetacije i plavetnila morskih uvala koje – voljom slikara – vječno obasjava ljetna svjetlost. Pejzažizam je to koji je izronio iz sraza realnog i vizionarskog izraza i u hrvatskom suvremenom slikarstvu nije nikomu nalik. Utemeljen je na stapanju Nobilove prirode bodula – zaljubljenika u akvatorij po kojem ribari i zemlju koju obrađuje – s kreativnom prirodom Nobila slikara – stasalog na kolorizmu Iva Dulčića i zasadama ekspresionizma. Otuda i obilježje fermenta pejzažizma po kojem se izdvaja iz mnoštva slikarske postmoderne u nas.
Nobilove slike – izabrane za ovu izložbu iz pomno čuvane slikarove atelijerske zbirke – više su nego bjelodana potvrda da je otočko težačko podneblje ne samo središnja tema njegova slikarstva, nego i vrelo iz kojeg crpi snagu da i na pragu osmog desetljeća života iz svoga lumbardskog gnijezda svakodnevno polijeće prema vazda svježim slikarskim posvetama svojem zavičaju i životu u njemu.
Biserka Rauter Plančić
ZDENKO RICIJAŠ: DIAMOND SAILS
21. lipnja 2024. – 07. srpnja 2024.
Likovni postav: Tihana Galić, Vilma Matulić
Krećući se između evokativnog i nadrealističkog stila, Zdenko Ricijaš je razvio suptilni tretman površine na kojoj majstorski koristi efekte svjetlosti što se razvijaju oko reljefa pikturalnog namaza. Nakon faze asocijativne, odnosno lirske apstrakcije, enformela i apstraktnog ekspresionizma, Ricijaševo slikarstvo jedno se vrijeme priklanja figurativnim konceptima ne gubeći kod toga ništa od bitnih oznaka osobnog rukopisa i stila. Danas Ricijaš svodi predmete na skoro geometrijske oblike. Kompozicija mu je stroga, a prostor građen od elementarnih formi.
Zanimanje javnosti ponovo je pobudio svojim ciklusom „Jedara“ i prizorima velikih morskih praznih prostranstava po kojima se njihove trokutaste forme udaljavaju, rastu ili smanjuju. Kompozicije na papiru s motivom jedrilja ujedno predstavljaju slikarov novi otklon od mimetičkog prikaza motiva prema apstrakciji tako da, koliko je god moguće, zatečeni motiv ostaje prepoznatljiv. Kao da slijedi poznate proceduralne pokušaje u naših prvih apstraktnih slikara kojima je kanon prema apstrakciji bila redukcija mediteranskog pejzaža na velikoj morskoj površini s oblacima i obrisima jedara.
NELI RUŽIĆ: TEMPUS FUGIT
30. travnja 2024. – 18. svibnja 2024.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Neli Ružić, Marko Matković, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Tempus fugit (vrijeme leti), izreka iz Vergilijevih Georgika, opisuje ljudsku percepciju prolaska vremena. U našim svakodnevnim životima, sada više nego ikad, oslanjamo se na sve preciznije satove, mehaničke, digitalne i atomske, da bi mjerili protok vremena što je univerzalnije i što je točnije moguće, dijelom kako bi olakšali transportne sustave i globalne just -in-time isporuke robe široke potrošnje. Međutim, kako je istraženo u ovoj izložbi, subjektivno, proživljeno iskustvo vremena, koje se razvija uz i unutar društvenih, ekonomskih i ideoloških sustava, često izmiče takvoj kontroli. „The time is out of joint“ (Vrijeme je razglobljeno)1 za Hamleta izražava melankoličnu strepnju zbog očeve smrti i korumpiranosti danskog dvora, koji nije ostavio vrijeme za žalovanje. Istražujući ostatke vremena duhova koji nas proganjaju, kapitalističkih brzina i sablasti, te bio-temporalnosti, ova nas izložba vodi kroz out-of-joint iskustvo suvremenog vremena.
Jadra Ryle
2023
PERUŠKO BOGDANIĆ: MEDITERANSKI BILIZI
01. srpnja 2023. – 01. listopada 2023.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Jelka Margarita Bogdanić, Peruško Bogdanić, Aldo Čavić, Vilma Matulić
“Ovogodišnja izložba Peruška Bogdanića u Starome Gradu svojevrsni je povratak na „mjesto zloćina”, podsjetnik na jednu zavičajnu epizodu koja je prije više od dva desetljeća (2001.) označila povratak kući ovoga rođenog Starograđanina u društvu trojice hvarskih baštinika (S. Drinković, K. Hraste, K. Kovačić). Izložba Četiri kipara otoka Hvara, tada je svoju ishodišnost tražila u i oko Hektorovićeva Tvrdalja, da bi na dvogodišnjoj turneji kao ekstenziji starogradskog kiparskog počela, obišla Split, Zadar, Szentender, Beč. I tada i sada kada se Peruško predstavlja u Starome Gradu u izboru Biserke Rauter Plančić i organizaciji Muzeja Staroga Grada, poticajnost prostora Hektorovićeva stana našla je svog idealnog zagovornika. Peruškovi kipovi, zamijećeno je, tako se dobro uklapaju i prirodno naliježu na vanjske i unutrašnje obrise Tvrdalja zbog svoje imanentne arhitektoničnosti, jednostavnih i svedenih formi stupova, voluta, potpornja, postamenata koji u visinu podižu osamostaljene elemente poput brončanog jastuka, kamenog mača, drvenog profila.”
Vinko Srhoj
DESETLJEĆA S TONKOM
10. kolovoza 2023. – 21. kolovoza 2023. (Galerija Jerolim)
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Aldo Čavić, Vilma Matulić, Biserka Rauter Plančić
“Ovu izložbu s posvetom Tonku Maroeviću, kojom Muzej Staroga Grada obilježava drugu godišnjicu smrti svoga neprežaljenog suradnika, podupiratelja i nadasve velikana pisane riječi starogrojskih korijena koji je cijeloga života nastojao promicati kulturno, umjetničko pa i tradicijsko nasljeđe drevnoga Staroga Grada, priredili smo prema ideji Bože Biškupića koji je s Tonkom prijateljevao, surađivao i ukorak hodio više od pet desetljeća. Na 40-ak snapshot fotografija, snimljenih bez „umjetničkih“ pretenzija i tehničkih egzibicija, ovjekovječena su mjesta, događaji, umjetnici ili za umjetnost važne ličnosti s kojima su obojica bili blisko povezani, štoviše i vazda plodno stvarali na korist hrvatske umjetničke i kulturne baštine, a još više na korist njenih suvremenih kreatora i njihovih umjetničkih postignuća svih rodova i vrsti. Čitav svoj radni vijek Maroević je proveo u službi pisane riječi, odnosno pisanju i prevođenju na likovne, književne i pjesničke teme; predgovaranju i pogovaranju izloženih slika, crteža, grafika, skulptura ili publicirane lirike i proze te istraživanju, antologiziranju i promoviranju likovnih, pjesničkih i književnih vrednota hrvatskih umjetnika naše epohe. U naslijeđe nam je ostavio svoju brazdu kao more duboku i široku s mnogo ljepota i vrednota, a na nama je da ga ne iznevjerimo i da njegovu brazdu slijedimo.”
Biserka Rauter Plančić
MAJA JELUŠIĆ: PLIVATI JUŽNIJE
19. svibnja 2023. – 10. lipnja 2023.
more sam
oseka
ja sam ocean
modro sam
plavo
ja sam nebo
i vjetar sam južni
ja sam orkan
i noć sam
bez zvijezda
ja sam jutro
žuto
sneno
ja sam voda
island sam
insula
mala insula
2022
ART & CRAFT
21. lipnja – 17. srpnja 2022. Likovni postav: Iva Mihanović, Aldo Čavić, Vilma Matulić, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
VILMA MATULIĆ: GRADOVI ISPOD GRADA
15. – 30. lipnja 2022. (Galerija Jerolim)
1. – 31. srpnja 2022. (Bikarija)
Likovni postav: Vilma Matulić, Aldo Čavić, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
2021
JAKOV BRATANIĆ 1912. – 2001.
7. kolovoza – 30. rujna 2021. Kustosica: Biserka Rauter-Plančić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
PJESNIČKO-GRAFIČKA MAPA “HOMMAGE TONKU MAROEVIĆU”
20. – 31. srpnja 2021.Likovni postav: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
RIVA (I BRODOVI) KROZ 20. STOLJEĆE
29. siječnja 2021. – onlineLikovni postav: Vilma Matulić, Andrea Devlahović, Aldo Čavić
Grafičko oblikovanje: Andrea Devlahović