Stari Grad, 30.04. – 03.05.2024.
Vrijeme i tok
Misliti o vremenu i njegovom protjecanju moguće je danas, nakon spoznaja fundamentalne fizike ( a posebno nakon Einsteina i njegove teorije relativnosti ) iz više aspekata. Nezaobilazna su teorijska promišljanja vremena u najnovijim istraživanjima teorijskih fizičara ( kvantna fizika ), ali ne može se preskočiti niti “metafizičko vrijeme” kojim su se bavili filozofi u povijesti filozofije. Treći, za nas ljude sigurno najvažniji aspekt vremena i vremenitosti, je “egzistencijalno vrijeme” kao specifičan i bitan oblik ljudske egzistencije. Prolaznost i nepovratnost, konačnost “ljudskog vremena”, nije samo filozofsko pitanje nego i najljudskija i najosobnija potreba za odgovorom.
U Starom Gradu, najstarijem hrvatskom gradu s kontinuiranim životom od utemeljenja 384. godine prije Krista do danas, protjecanje vremena gotovo se može osjetiti među ulicama i kućama povijesne jezgre. Žal za nepovratnošću vremena zapisana je i u kamenom Hektorovićevom renesansnom natpisu na Tvrdalju:
Heu fugiunt fluxu non redeunte dies.
Tema i mjesto 2. Farskog simpozija filozofije ovdje se organski isprepliću.
