Arhiva izložbi

Kustosica: Biserka Rauter-Plančić
Fotografije: Zoran Alajbeg
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović, Tin Burić

Rafinirani tonski intimizam i nepatvoreni izričaj suosjećajnosti spram žene i njezine faktične tjelesnosti, likovni su mikrosvijet Encina slikarstva. Njezini aktovi, bilo da su sklupčani u bolu ili čeznutljivu zazivanju erosa, bilo da su usredotočeni na okrepljujuća torza ili čvrstinu bedara, ne samo da ocrtavaju duh i tijelo istinske žene, osiguravateljice života pro futuro, nego i zrcale autoričino psihološko i emotivno stanje tijekom kreativnog čina.

Kustosica: Sonja Švec Španjol
Likovni postav: Tatjana Politeo, Aldo Čavić
Fotografije: Luka Mjeda, Vladimira Spindler, Ines Novković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Dvadesetogodišnje djelovanje akademske umjetnice Tatjane Politeo rezultiralo je retrospektivnom izložbom koja potvrđuje kako je riječ o umjetnici s prirodnim osjećajem za smislenost oblikovanja cjeline i interpretaciju sadržajnog bogatstva odabranog motiva. Njezini radovi slojevite su životne priče bazirane na isprepletenosti simbola, znakova, motiva, tekstova, detalja i boja. Primjenom kolaža, slikarskog morta, akrila, spreja, grafita i pastela ona gradi svijet pikturalne atmosfere, materične površine i bogate dinamične kompozicije. Visoka, ali nimalo površna, estetika slike ostvarena je obiljem zanimljivih detalja u dinamičnom ritmu kretanja unutar kompozicije. Naglašena gestualnost poteza, ekspresivnost, te začudni odnosi elemenata rezultiraju dojmom dječje očaranosti svijetom. Spontana i iskrena likovna ostvarenja Tatjane Politeo vode zainteresiranog promatrača na pustolovnu ekspediciju otpuštanja kočnica, oslobađanja granica i prepuštanja čistom vizualnom doživljaju zaigrane i ludičke imaginacije.

Likovni postav: Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Andrea Devlahović

Online izložba, postavljena na službenoj stranici Muzeja Staroga Grada na društvenoj mreži Facebook, predstavlja izbor crno-bijelih fotografija ovog svestranog Vinkovčanina, nastalih u razdoblju od 1979. godine do danas, u različitim ciklusima i s različitim temama. Iz svoje arhive (koja broji više od 500 tisuća fotografija) autor je odabrao fotografije iz svog žanrovski raznovrsnog opusa – od portreta, dokumentarne i umjetničke fotografije, te im je, predstavljajući ih u dnevničkoj formi i s duhovitim komentarima, dao novu interpretaciju, na taj način prateći svakodnevna događanja u dvomjesečnom burnom razdoblju svjetske pandemije koronavirusne bolesti COVID-19, od 25. ožujka do 24. svibnja.

Likovni postav: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Andrea Devlahović

Iako je Muzej Staroga Grada relativno mlada ustanova, utemeljena 2007. godine, izložbena djelatnost Galerije Juraj Plančić (danas u sastavu Muzeja) ima dugu tradiciju. Izložba Plakati galerije Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada (2003.-2019.) predstavlja izbor plakata brojnih i raznovrsnih izložbi koje su u odabranom periodu od 2003. do 2019. godine održane u Muzeju Staroga Grada i nekadašnjem Centru za kulturu Staroga Grada, čiji je Muzej sljednik.

Izložba je predstavljena u sklopu Noći muzeja koja se odvijala pod temom Velike obljetnice hrvatskih muzeja.

Autorica izložbe: Branka Bezić Filipović
Likovni postav: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba je posvećena hvarskim ribarima i brodograditeljima koji su ostavili trag na svjetskoj razini. Ribarske priče o vječnoj borbi čovjeka i mora utkane su u svaku poru njihovih potomaka. U ovom nesigurnom poslu, koji je othranio hvarske obitelji na dalekim oceanima, izgubljeni su brojni životi. Unatoč nedostatku formalnog obrazovanja, bili su vrsni u plovidbi, a hvarski brodograditelji i u izgradnji brodova. Nalazimo ih u najvećem broju na pacifičkoj obali Sjedinjenih Američkih Država i na Novom Zelandu, te nekolicinu u Meksičkom zaljevu i u Australiji.

Izložba je omogućena sredstvima Ministarstva kulture RH, Splitsko-dalmatinske županije, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grada Staroga Grada, Hvarskog vodovoda i Turističke zajednice Staroga Grada.

Likovni postav: Aldo Čavić
Fotografije: Bojan Brecelj
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Svojim novim slikama Goran Dužević otkriva na sasvim novi način svoj zavičaj i apstrakciju, bitne elemente njegovog umjetničkog stvaralaštva. U njegovim slikama ta bliska povezanost s njegovim otokom Hvarom i morskim pejzažima, ukazuju na fascinantan izraz njegove umjetničke stvaralačke moći. Goran Dužević unosi u svoja djela imaginaciju onoga što se inače ne vidi. Promatraču dočarava bit krajolika. Slike otkrivaju nastanak zemaljskog raja. One otkrivaju njegovu domovinu i njegovu dušu kroz koju prolaze arhetipovi prirode. Zbog toga je njegova umjetnost toliko autentična i uvjerljiva.

Likovni postav: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Veronika Gamulin
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Uz brojne tradicije koje se javljaju uz Uskrs, važan je i običaj čestitanja odnosno razmjena dobrih želja. Inovacijama u globalnom poštanskom sustavu, a posebno pojavom poštanske marke 1840. godine u Velikoj Britaniji, slanje pisama, dopisnica i razglednica postaje jednostavno i pristupačno. Običaj slanja uskrsnih čestitki rodbini, prijateljima i poznanicima javlja se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Čestitke svjedoče o vrlo živoj korespondenciji toga vremena te su često bile i jedina komunikacija među ljudima razdvojenim velikim daljinama.

Izložba predstavlja izbor iz muzejske zbirke razglednica koja sadrži više od pedeset uskrsnih čestitki iz prve polovice 20. stoljeća, a najveći dio njih pripadao je kolekcijama učiteljice Katinke Fabrio i obitelji Ružević.

Izložbom Bogovnik mladi novosadski umjetnik Konstantin Đuričković istražuje virtualnu realnost i digitalno poganstvo kao i odnos simbola i objekta kroz prizmu staroslavenske mitologije. Đuričkovićeva božanstva kombinacija su digitalnih ispisa koji simbolima predstavljaju svoje mitološke priče i trodimenzionalnih modela totema koji su reanimirani preko aplikacije za Android^TM mobilne uređaje i VR naočala.

Izložba je predstavljena u sklopu Noći muzeja koja se odvijala pod temom Muzeji – Inovacije i digitalna budućnost.

Organizacija: Udruga Tartajun
Realizacija i postav: Muzej Staroga Grada
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Obzirom da 2018. godine područna škola u Dolu (koja pripada Osnovnoj školi Petra Hektorovića u Starome Gradu) slavi 140 godina postojanja, a ujedno posjeduje i vrijednu arhivsku građu koju je potrebno očuvati, projektom Škola kroz prošlost kao temelj za budućnost želi se osvijestiti lokalno stanovništvo o važnosti očuvanja škola u malim ruralnim sredinama otoka, a ujedno i ovom izložbom obilježiti dugu tradiciju obrazovanja i očuvati kulturnu i tradicijsku baštinu ovog kraja.

Nositelj projekta i organizator izložbe je udruga Tartajun, dok je realizacija i postav izložbe rad Muzeja Staroga Grada. Cjelokupni projekt financiran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Autorica izložbe: Veronika Gamulin
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba tematizira tradicijsko soljenje ribe prisutno na otoku Hvaru već dugi niz stoljeća, kao i povijest riboprerađivačke industrije tj. tvornica sardina koje su djelovale u Jelsi, Vrboskoj, Sućurju i gradu Hvaru.

Od najstarijih vremena ribarstvo je bilo temelj hvarskog života. Obilje male plave ribe, osobito srdele, bili su uz grožđe i masline temelj hvarskog gospodarstva i društveno-kulturnog razvoja. Ekonomski, kulturno i simbolički, najvažnije mjesto nesumnjivo pripada srdeli (Sardina pilchardus) čija je drevna tradicija usoljavanja preživjela do današnjih dana.

Riba se solila u barilima koji su se skladištili u barakama, gospodarskim objektima koji su nekoć postojali u svim hvarskim obalnim naseljima. Razvojem tehnologije i inozemnim ulaganjima, otok Hvar u drugoj polovici 19. stoljeća svjedoči prvim fabrikama, industrijskim postrojenjima za preradu ribe. Tradiciju soljenja ribe Hvarani su od sredine 19. stoljeća proširili diljem Mediterana, sve do južnih obala Afrike i Novoga svijeta gdje su pokretali ribarsko-prerađivačke centre i razvijali trgovinu. Pojavom masovnog turizma 1960-ih godina ribarstvo i prerada ribe gube na svojoj ekonomskoj i društvenoj važnosti. Ribarstvena politika Europske unije i sve veća briga za održivim korištenjem maritimnih resursa postavljaju nove izazove. Nakon stoljeća slavne prošlosti slane srdele, danas na otoku Hvaru ne postoji niti jedna plivarica za izlov srdela kao niti jedan riboprerađivački obrt.

Izložba je realizirana u suradnji s Hrvatskim pomorskim muzejom Split, Muzejom Općine Jelsa, Muzejom hvarske baštine te Institutom za etnologiju i folkloristiku.

Kustos: Vinko Srhoj
Likovni postav: Muzej Staroga Grada
Fotografije: Robert Kožić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Ciklus akrilika Roberta Šimraka naslovljen “Ideja kaosa” posvećen je Prvome svjetskom ratu, tom ratu svih ratova koji je suvremenicima izgledao katastrofom tako velikih razmjera da kolektivni imaginarij nije mogao zamisliti još jedan takav sukob. Ratom koji će okončati sve ratove, u naivnoj nadi čovječanstva, Prvi je svjetski rat, kroz ikonografiju stradanja hrvatskog vojnika u odori Austro-Ugarske vojske, zaokupio i Šimraka. Njegov Prvi svjetski rat posveta je običnom vojniku, u ratnu odoru preobučenom hrvatskom civilu koji se je dovinuo do gorke slave 42. domobranske divizije zvane “vražja”.

Ovom izložbom Muzej Staroga Grada obilježio je stogodišnjicu završetka Prvog svjetskog rata, nakon što se izložbom Stari Grad u vrijeme Prvog svjetskog rata i talijanske okupacije 2014. godine uključio u nacionalni Program obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.

Na izložbi su predstavljeni idejni projekti uređenja nekoliko objekata u Starome Gradu i Dolu, koji su nastali tijekom višednevne međunarodne arhitektonsko-urbanističke radionice koju su organizirali Grad Stari Grad, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

Studenti su sa svojim profesorima razradili projekte uređenja kompleksa Ljetnog kina, dijela prostora unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja Račice-Vratenjica, nogometnog igrališta Dolci i zgrade “Mlin” u Starome Gradu te projekt uređenja Doma mladeži na Glavici u Dolu koji je zamišljen kao Muzej lavande.

Autori izložbe: Mladen Domazet, Vilma Stojković, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba donosi preglednu sliku školstva u Starome Gradu, koje ima već dugu tradiciju s obzirom da je prva muška niža početna škola otvorena još 1828., a ženska 1869. godine. Posebni naglasak stavlja se na izgradnju nove školske zgrade 1908. godine na Prikome, kao rezultat lokalnih inicijativa zbog čije se realizacije općina dugoročno opteretila kreditnim zaduženjem. Naravno, time su iskazali nedvojbene stavove o vlastitom poimanju uloge odgoja i obrazovanja djece. U realizaciji izložbe korišteni su brojni arhivski materijali (arhiva Muzeja Staroga Grada i muzeja Dominikanskog samostana, arhiva OŠ Petra Hektorovića, arhive Radoslavić, Kovačević, Zaninović, Bogdanić).

Autori likovnog postava: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Željko Luka Fredotović, rođen 1950. godine u Vrbanju na otoku Hvaru, prve je makete počeo izrađivati još u djetinjstvu, a ljubav prema brodovima drži ga još i danas. Makete izrađuje vjerno ostajući dosljedan originalu, čak i u izboru materijala. Redovito sudjeluje na brojnim skupnim izložbama maketa brodova, domaćim i međunarodnim natjecanjima gdje je zaslužio brojne medalje.

Izložba je postavljena u sklopu međunarodnog pomorskog festivala “Dani u Vali”.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić
Suradnik: Ivan Svaguša
Autor likovnog postava: Viktor Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Muzej Staroga Grada dobio kompletnu umjetničku ostavštinu Magde Dulčić (1965. – 2016.) koju je Muzeju donirala majka pokojne umjetnice. U njoj su originalni crteži, ilustracije za brojne knjige, originalne table stripova (od kojih mnogi nisu objavljeni), radni crteži za animirane filmove, kolaži i asamblaži, fotografije, animirani filmovi na DVD-u, nagrade i priznanja koja je dobivala tijekom života, osobna biblioteka. Kao prvi korak u predstavljanju ove umjetnice, na njenoj prvoj posmrtnoj izložbi izložen je izabrani dio njenog rada na ilustraciji i stripu u posebnoj sobi Galerije Juraj Plančić i to kao dio stalnog postava Četiri starogradska umjetnika XX. stoljeća.

Autorice izložbe: Vilma Stojković, Jelena Ivanišević, Melanija Belaj
Suradnica: Vinka Tudor
Grafičko oblikovanje: Ivan Klepac
Fotografije: Mario Romulić, Vilma Stojković

Slatko otoka Hvara svakako je zanimljiva tema, kako za tradiciji sklone slastičare i gurmane, tako i za muzeologe, a osobito etnologe i antropologe prehrane. Povijest izrade slastica usko je vezana za običaje i godišnje cikluse, a ta je veza nepromijenjena i danas. Slatkim običajima otoka i njihovom poviješću bavile su se Marica Buratović i Flora Turner Vučetić i njihove su nam spoznaje uvelike pomogle u osmišljavanju ove izložbe, koja se nimalo slučajno događa upravo na četrdesetu obljetnicu izložbe o paprenjacima kojom je Toni Politeo otvorio svoju galeriju na Tvrdalju.

Ova izložba dotiče sve tradicionalne otočne slatkarije tako da su se na muzejskom stolu našli i poneki već zaboravljeni slatkiši koji su radile naše none poput biše, kotonjode, škanjate, ali i kolači koji su i dan danas neizostavni dio svake fešte – cviti, paprenjaci, hrustule, pašurate, bruštuloni omenduli ili jednostavno suhe smokve ili arancini.

Fotografije: Bojan Brecelj, arhiva Muzeja Staroga Grada, Pawel Jaroszewski

Muzej Staroga Grada predstavio je bogatu pomorsku baštinu Staroga Grada na festivalu mora Tjedan zaljeva Morbihan (La semaine du Golfe du Morbihan) u francuskoj Bretanji. U hrvatskom odnosno dalmatinskom šatoru, u sklopu festivalskog Sela europske maritimne baštine, postavljena je izložba fotografija kao i pulena sa starogradskog peliga Il Giglio iz 19. stoljeća.

Autorica izložbe: Sara Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Fotografije: Bojan Brecelj, Andrea Devlahović

Arheološko nalazište oko crkve sv. Ivana – Remete vrt u Starome Gradu dugi niz godina istraživalo Konzervatorski odjel u Splitu. Nakon petogodišnje stanke, 2008. godine nalazište je po službenoj dužnosti preuzeo novoosnovani Muzej Staroga Grada i već sljedeće godine započeo istraživanja s ciljem interpretacije i prezentacije nalazišta.

Vršiti iskopavanja na ovako kompleksnom nalazištu, koje je gotovo u cijelosti već ranije istraženo, vrlo je nezahvalno. To nije samo pokušaj razumijevanja istrgnutih stranica pojedinih perioda već rekonstrukcija čitave radnje knjige od koje je ostalo jedva zadnje poglavlje. Na početku ništa nije bilo jasno, a nije bilo mjesta za greške. Za rekonstrukciju priče bilo nam je potrebno 8 kampanja istraživanja kroz 5 godina. Od visokih vrućina do poplavljenih iskopa zimi, detaljnog čišćenja skeleta do grubih poslova prenošenja ogromnih kamenih blokova, pranja i pregledavanja tona sitnih ulomaka keramike i snimljenih milijun točaka totalnom stanicom, s puno smijeha, katkad i nervoze, ali uvijek dobro odrađenog posla – ovo je priča o uspjehu.

Autorica izložbe: Jagoda Buić
Koordinatori izložbe: Luka Jerković, Vilma Stojković

Predstaviti Jagodu Buić ne bi bilo lako ni u mnogo većem prostoru ni koristeći radove u raznim tehnikama u kojima se okušala i uspješno dokazala. Svjetski afirmirana i poznata kao umjetnica što je obnovila umijeće tapiserije i dala mu suvremen i plastički suveren kreativni izraz, ona je ništa manje znana kao kostimografkinja i scenografkinja, pa i kao kazališna redateljica koja vremensko-glazbenu dimenziju scenske radnje usko povezuje s kompleksnim prostornim doživljajem. Najbolje bi bilo kazati kako je Jagoda Buić izrazito originalna stvaralačka pojava sa cjelovitim likovnim osjećajem i darovitošću, te s odgovarajućom naobrazbom i iskustvom, stečenima i provjerenima na raznim stranama, dokazanima i potvrđenima diljem zemaljske kugle.

Jagoda Buić dolazi u Stari grad kao u jedan od svojih zavičaja, u mjesto svojih predaka i (obiteljskih i inih) prijatelja. Predstavlja se radovima nevelikih dimenzija i skromnijih tehnika, ali radovima primjerenoga sredozemnog nadahnuća i odgovarajućega kreativnog intenziteta. I u manjim formatima i nepretencioznijim zahvatima potvrđuje svoju veličinu.

Uvodni esej napisao je akademik Tonko Maroević.

Kustos: Tonko Maroević
Fotografije: Bojan Brecelj
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Jadranka Fatur je i podrijetlom i djelom u velikoj mjeri vezana za otok Hvar, za starogradsko područje, a posebno za zavičajnu Rudinu u kojoj je provela mnoge značajne trenutke i doživjela bitna formativna iskustva. Toj emotivnoj baštini i slojevitosti iskonskoga življenja odužila se kao spisateljica, objavivši čak tri knjige nadahnute rudinskim ambijentima i ljudima. Međutim, Jadranka Fatur je ponajprije i po školovanju slikarica, akademska likovna umjetnica s nemalim stažom i zasluženim priznanjima. Nije prečesto samostalno izlagala – dvadesetak puta u preko četiri desetljeća djelovanja (čak s jednim punim desetljećem posta i pauze pokazivanja) – ali je na kolektivnim, panoramskim, problemskim, antologijskim i reprezentativnim izložbama u zemlji i inozemstvu stekla znatan ugled i status.

Izborom vrijednih ostvarenja u raznim tehnikama i iz raznih razdoblja Jadranka Fatur se obraća starogradskoj publici kao zrela slikarska osobnost s pokrićem povijesne uloge i svježom potvrdom najnovijih, aktualnih likovnih dometa.

Uvodni esej napisao je akademik Tonko Maroević.

Autori: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Marija Plenković, Vilma Stojković
Fotografije: Bojan Brecelj, Stipe Surać, Marko Vodanović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Fotografsku izložbu Hvar/UNESCOv otok Muzej Staroga Grada organizirao je uz pomoć tri fotografa, a njome se želi pokazati svo bogatstvo otoka Hvara, otoka koji se uistinu može nazvati UNESCOvim otokom. Uz Starogradsko polje i povijesnu jezgru Staroga Grada koji su upisani na UNESCOvu Listu svjetske materijalne baštine, pod zaštitom UNESCOa su i dva izvorna hvarska nematerijalna fenomena – procesija Za križen i Čipka od agave hvarskih benediktinki te zajednička baština mediteranske prehrane i klapske pjesme.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Staroga Grada, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem
Autori: Sanjin Mihelić, Jacqueline Balen

Putujuća izložba predstavlja plakate na kojima su predstavljena arheološka istraživanja na raznim arheološkim lokalitetima diljem Hrvatske.

Autori: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Mladen Domazet, Marija Plenković, Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Muzej Staroga Grada nekada je bio dom složne i radišne obitelji Biankini. Otac Juraj i majka Cvita imali su sedmero djece. Braća Biankini posebno su značajna te su imali veliki utjecaj na razvoj grada. Najstariji od njih, Dinko, preuzeo je pomorsku tradiciju obitelji te je postao kapetan. Aktivno se bavio politikom te početkom dvadesetog stoljeća obnaša dužnost gradonačelnika Starog Grada. Petar, agronom, napisao je i tiskao prvi hortikulturni priručnik na hrvatskom jeziku “O uzgoju i njegovanju cvieća, uresnog grmlja i drveća”. Uređuje obiteljski perivoj Jurjevac i gradski park Vorbu. Liječnik Ante bio je profesor kirurgije na Sveučilištu Northwestern u Chicagu. Tijekom Prvog svjetskog rata sudjelovao je aktivno u iseljeničkoj hrvatskoj politici, te postaje predsjednik Jugoslavenskog narodnog vijeća u Washingtonu. Najpoznatiji od braće, svećenik Juraj, bio je istaknuti dalmatinski političar, narodni prvak, poslanik u Carevinskom vijeću u Beču i dugogodišnji urednik Narodnog Lista u Zadru. Reprezentativnu palaču koju su sagradili, danas Muzej Staroga Grada, kasnije poklanjaju gradu, a izložbom o obitelji vraćamo barem dio onoga čime su nas zadužili.

Autorica likovnog postava: Ivana Petan
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Njedra zemlje, tulipani i otvorene, rasprsnute sjemenke su njene posljednje teme kojima se već duže bavi, pa su dvije keramičke instalacije u Muzeju Staroga Grada sasvim prirodan slijed. S njima – jednom u vanjskom prostoru vrta i drugom u unutarnjem prostoru muzeja, Ivana Petan je na neki način pokazala nevidljivu, a nerazdruživu povezanost dimenzija koje inače stoje nepovezano jedna nasuprot drugoj.

Uvodni esej o radu Ivane Petan napisao je Bojan Brecelj.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić
Autori likovnog postava: Miša Jelnikar, Viktor Popović, Aldo Čavić, Vilma Stojković, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba suvremenog nakita Miše Jelnikar (Ljubljana, 1945.), istaknute i nagrađivane umjetnice međunarodnog ugleda bila je po mnogo čemu specifična izložba za Muzej Staroga Grada.

Njezin nakit oblikovan u srebru modernistički je stiliziran do osnovnih geometrijskih oblika, a njegova se modernost blisko sljubljuje s jednostavnošću i posnošću prapovijesne ili srednjovjekovne oblikovnosti. Suvremeni nakit inspiriran starim oblicima ukazuje na forme koje su vječne i nepodložne umjetničkim modama i mijenama, poput spirale, elipse ili kruga.

Uvodni esej o nakitu Miše Jelnikar napisao je dr.sc. Vinko Srhoj, profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Autor likovnog postava: Viktor Popović

Samostalna izložba Viktora Popovića u Galeriji Juraj Plančić Muzeja Staroga Grada nastavak je svakogodišnjeg predstavljanja suvremenih hrvatskih umjetnika tijekom ljetne sezone građanima i turistima otoka Hvara.

Viktor Popović je, stvarajući gotovo ambijentalnu situaciju, izložbene zidove galerije prekrio digitalnim ispisom fotografije uništene makete prvonagrađenog natječajnog rada projekta za Split 3 iz 1968./69. godine. Na novo definiranu podlogu Popović aplicira radove – objekte kojima detaljnije razrađuje osnovni motiv. Ponovno kao podlogu svakog objekta koristi digitalni ispis arhivske fotografije, no ovoga puta je riječ o maketi samo jednog segmenta projekta – današnje Ulice Ruđera Boškovića u Splitu. Na fotografije aplicira izometrijski crtež geometrijskih tijela sačinjen od grafitnih štapića koji se izvorno koriste kao ulošci za tehničke olovke. Odabirom grafita kao osnovnog crtačkog materijala gradi poveznicu s kreativnim procesom nastanka, kako arhitektonskog, tako i umjetničkog projekta. Nastali objekt je svojevrstan hibrid fotografije, crteža i reljefa koji, bez obzira poznavali mi pozadinsku priču projekta ili ne, jasno komunicira temeljnu Popovićevu ideju, a to je kreativni proces neovisno u kojem se mediju on materijalizirao.

Uvodni esej napisala je Jasminka Babić, viša kustosica Galerije umjetnina u Splitu.

Autorica likovnog postava: Vilma Stojković

Izložbom je predstavljen mladi starogradski fotograf (i pjesnik) Dino Lučić-Lavčević s ciklusom crno-bijelih fotografija printanih na platnu.

“…čini mi se da je fotograf Petar Dabac reka da mu je fotografija sloboda i da ga pravila baš i ne zanimoju, e tako je tuo otprilike i meni, goli užitak, savršena je za uteć. Oprema je skromna, znanje isto. Jude izbjegavam snimat, ne jer ih ne volin, nego ne nahodin gušta kako u slikanju sitnicih.
Volin da je sve jednostavno i da ni opterećeno emocijon. Volin i da ni filozofije. Naravno da okinen i ljepuškasti motiv kad mi se ukože, ali tuo ni muoj parvi izbor. Ne volin kad ne mogu spat, evo kako sad, iskoristi son tu okolnost i napiso valjda sve ča bin eventualno iti reč. Tuo je tuo, do son sve
od sebe…”

Selffishstudio je posebna instalacija koju je ljubljanski fotograf Bojan Brecelj konstruirao za autoportretiranje. Osoba promatra sebe u ogledalu i aktivira kameru (smještenu iza ogledala) u trenutku koji ona/on odredi. Postupak portretiranja “bez fotografa” daje jedinstvene rezultate, što je odraz kreativnosti i bića otvorenog srca.

Selffish projekt kroz niz manjih projekata od 2009. do 2014. razvija priču o identitetu ljudi i prostora kojeg predstavljaju “više autora”. Svatko tko surađuje i kreira svoj autoportret (i ispriča svoju priču koja se veže na određenu temu) je autor projekta.

Instalacijom studija u muzeju namjera je stvoriti poseban zapis posjetitelja događanja otvorenog muzeja u Noći muzeja 2015. u Starome Gradu, a također predstavlja i početak upoznavanja za nastavak rada na projektu kojeg je autor nazvao “SEDAM dana”.

Autori postava: Iva-Matija Bitanga i Leo Vukelić

Zimski period izložba je radova Ive-Matije Bitange i Lea Vukelića nastalih u razdoblju od listopada 2013. do svibnja 2014. godine, a sastoji se od crteža, akvarela i akrila na platnu različitih dimenzija i više posebnih pošiljaka.

“U proteklom periodu zime 2013./2014. netom nastale radove slali smo poštom u Muzej Staroga Grada pod pretpostavkom da je muzej u tom periodu zatvoren za javnost. Zapravo ja, Leo, sam ih slao poštom, a Iva je koristila usluge Tisak paketa. Željeli smo u tom, nama jako intenzivnom periodu godine, podijeliti naša intenzivna razmišljanja o umjetnosti s Aldom, ravnateljem Muzeja Staroga Grada vjerujući da je on tijekom zimskog perioda malo manje opterećen poslom. Ja, Leo, sam bio jako predan samozadanom poslu, dok je Iva radove slala puno neredovitije. Trudio sam se stvoriti neki svakodnevni zimski dnevnik života (sa) umjetnosti, dok ga je Iva razlagala. Vjerojatno je bila iskrenija od mene. S troje djece nije baš lako razmišljati o umjetnosti.” (Leo Vukelić)

Autori stručne koncepcije: Aldo Čavić, Mladen Domazet, Vilma Stojković
Autor likovnog postava: Viktor Popović
Autorice zvučne podloge: Ksenija Ladić i Maja Žarković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba je realizirana nakon višegodišnjeg istraživanja i prikupljanja slikovnog materijala i dokumenata iz vremena Prvog svjetskog rata. U istraživanju su sudjelovali kustosi Muzeja Staroga Grada Vilma Stojković i Aldo Čavić i dr. sc. Mladen Domazet, profesor na Odsjeku povijesti Filozofskog fakulteta u Splitu, koji su ujedno i autori izložbe. Tijekom istraživanja sakupljen je obiman materijal koji je digitaliziran i pohranjen u digitalnu arhivu Muzeja Staroga Grada.

Na izložbi je prikazan samo izbor iz ovako skupljenog materijala, onaj dio koji je ilustrirao svakodnevicu otočnog gradića u vrijeme Prvog svjetskog rata i poslijeratne talijanske okupacije (1918.-1921.). U katalogu izložbe objavljena je i kronologija rata na ovom prostoru koju je napisao onodobni svjedok događaja, pisac i učitelj Petar Kuničić.

Izložbom se Muzej Staroga Grada uključio u nacionalni Program obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.

Autori stručne koncepcije: Aldo Čavić i Vinko Srhoj
Autor likovnog postava: Viktor Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Josip Makjanić, samouki kipar iz Svirača na Hvaru, rođen je 1837. godine. Tek u kasnim godinama, na tragu mladalačkih želja, a već u dubokoj starosti, počeo je kipariti. Paradoksalno je da Makjanić svoje kipove izrađuje u 20. stoljeću nakon što je većinu životnog vijeka ostavio za sobom u prethodnom, prehranjujući obitelj radom na zemlji.

Makjanićev opus uglavnom je vezan za sakralne motive koje je viđao u hvarskim crkvama, ali i za portrete bližnjih, a sva su djela, kako i sam spominje, tesana britvom u drvu masline i relativno malih dimenzija do pola metra visine.

Na izložbi su predstavljeni svi danas dostupni (sačuvani?) njegovi radovi, koji se čuvaju u rodnoj kući u Svirčima, kod njegovog praunuka. Ukupno su izložena 22 rada, od kojih su 5 kompozicije od više skulptura (Posljednja večera od 20 skulptura, Našašće križa od 11, Dva anđela od 2, Sv. Mihovil i javal od 3 i Propeti Isus od 3 skulpture).

Likovni postav, kao i vizualni identitet izložbe napravio je Viktor Popović, izv. prof. na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Studijski tekst o Makjaniću za katalog napisao je prof. dr. sc. Vinko Srhoj s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Autori stručne koncepcije: János Erdös, Zoltán Bachmann

U sklopu Mađarsko-hrvatskih dana kulture u Starome Gradu („Adriai-Tenger-Panonsko more“), koji su se odvijali od 8. do 12. lipnja u Muzeju Staroga Grada postavljene su dvije izložbe: izložba umjetničkih radova hrvatskog slikara Antuna Borisa Švaljeka i mađarskog slikara Jánosa Erdösa, te modeli zavjetnih hrvatskih crkava mađarskog arhitekta Zoltána Bachmanna.

Autorice postava: Andrea Devlahović, Vilma Stojković

Na izložbi postavljenoj u sklopu manifestacije Noć muzeja predstavljeno je restaurirano drveno raspelo iz kapele Sv. Križa u Starome Gradu (15. st.) koje je restaurirano u radionici Muzeja Staroga Grada i kameni križ oltarne ograde ranokršćanske crkve Sv. Ivana (5./6. st.) pronađen tijekom arheoloških istraživanja Muzeja Staroga Grada na lokalitetu Remete vrt. Uz križe izloženi su posteri na kojima je prikazan rad na restauraciji drvenog raspela i arheološko istraživanje i interpretacija ranokršćanskog križa.

Autorica likovnog postava: Vilma Stojković

Izložba crteža – portreta hrvatskih književnika i velikana.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić
Autori likovnog postava: Aldo Čavić i Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Galeriju Juraj Plančić osnovao je slikar Bartol Petrić 1963. godine. Iz ove galerije umjetnina nastao je Muzej Staroga Grada, kojemu je priređivanje umjetničkih izložbi i dalje bitna djelatnost. Povodom 50-e godišnjice osnutka galerije izloženi su prvi put donirani crteži osnivača galerije Bartola Petrića iz dvadesetih godina 20. st. te dokumenti vezani uz život Bartola Petrića i osnutak galerije.

Likovni postav: Davor Sanvincenti
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Audiovizualna instalacija Solfeggio for Color Harmonies razvija se i nastaje kao studija za osjetila, studija za aktivaciju ljudskih stanja kroz određene audiovizualne valne frekvencije. U svojoj sintezi rad se dotiče polja muzikoterapije i neuroznanosti. Zamišljen je i napravljen prema akustično-prostornim specifičnostima ove galerije. U ovakvom ambijentu velikih dimenzija, “obojeni zid” i zvučne frekvencije jačaju svoju rezonantnu moć te na taj način pogoduju fenomenologiji doživljaja.
Vizualni zapis koji nastaje iz crne boje i u 60 minuta u istoj završava, čini prijelaz kroz cjelokupni optički prozor i izlaže posjetitelja punom spektru vidljivog svjetla. Zvučna kompozicija u 60 minuta koristi numerički odnos u Solfeggio frekvencijama te sinestezira isti prema odnosu boja. Posjetitelj je pozvan u samo središte rada, kao aktivna prisutnost u prostoru i vremenu.

Autorica likovnog postava: Vilma Stojković

Izložba je postavljena u suradnji s Hrvatsko-kineskim društvom iz Zagreba. Autori su
umjetnici iz južnog dijela Kine. Slike su rađene na podlozi od posebno tvrdog papira čija su osnova prešane vunene niti ili na svili od rižinih niti.

Autorica likovnog postava: Vilma Stojković

Na izložbi su predstavljeni crteži i akvareli djece koja su pohađala muzejsku radionicu na kojoj su radili na temu starogradskog slikara Bartola Petrića, čije su slike izložene u stalnom postavu muzeja.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić
Autori likovnog postava: Aldo Čavić, Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Vinarija u Starome Gradu, arhitektonski vrijedna građevina, jedan od najljepših primjera industrijske arhitekture iz vremena poslijeratne obnove, bila je u vrijeme otvaranja najsuvremenija vinarija na području Hrvatske. Ideja o gradnji vinarije, kao i nadzor i usmjeravanje izgradnje, bili su autorsko djelo agronoma Vanje Žanka, prijeratnog pariškog studenta, široko obrazovanog inženjera, s izrazitim talentom za fotografiju i film.
Izložba fotografija Vanje Žanka prati razdoblje gradnje vinarije, kao i prvih prerada grožđa u novootvorenoj vinariji. Vremenski raspon je od 1948. do 1960. kada je u potpunosti dovršena njegova vizija. Duh poleta i poslijeratnog optimizma progovara na ovim fotografijama.
Dokumentarni film o Starome Gradu i otoku Hvaru iz kraja 50-ih godina 20. st. istog autora, koji prati izložbu, vrijedan je etnografski zapis o životu otoka prije masovnog turizma.

Autori likovnog postava: Zoran Tadić, Marko Vodanović, Mejra Mujičić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba skulptura Zorana Tadića bila je presjek kroz desetogodišnji rad ovog samoukog, talentiranog starogradskog umjetnika.

Autori stručne koncepcije: Vilma Stojković, Aldo Čavić, Ivica Huljev
Autori likovnog postava: Vilma Stojković, Marko Vodanović

Fotografijama radova, stanja prije i nakon obnove zvonika, prikazan je složeni višegodišnji postupak i veliki napor lokalne zajednice da se obnovi zvonik župne crkve Sv. Stjepana.

Autori likovnog postava: Vilma Stojković, Aldo Čavić, Mario Roko Marinov

Stvaranje svijeta po biblijskom predlošku tema je ciklusa od 20 ulja na platnu, koja je fra Mario Roko Marinov stvarao kroz nekoliko godina u Dominikanskom samostanu u Starome Gradu.

Autor likovnog postava: Marko Šepl

Autorica stručne koncepcije: Vilma Stojković
Autori likovnog postava: Vilma Stojković, Antonio Škarpa
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Stoljeće organiziranog djelovanja vatrogasaca u Starome Gradu predstavljeno je dokumentima i fotografijama koje svjedoče o radu vatrogasaca. Izložena je i stara vatrogasna pumpa, koja je za ovu priliku uređena, a neki dijelovi pumpe su i restaurirani. Uz izložbu se prikazivao isječak iz serije “Naše malo misto” u kojem se vidi rad ove pumpe i vježba vatrogasaca u Starome Gradu.

Autori postava: Zvonimir Maršić, Damian Nenadić

Autor likovnog postava: Marko Šepl

Naziv izložbe “Figura” samo po sebi odaje sveukupni koncept izloženih radova. Kroz autorov interes i studiju antropozofije, na površinu je isplivalo njeno pravo lice. Osim dvije instalacije “Dio sono Io” te “Creazione I” postavljeni su i radovi koji su nastali u suradnji s dva dječaka vezana uz kolica.

Autor likovnog postava: udruga Dragodid

Druga samostalna izložba starogradskog umjetnika Marka Vodanovića.

Autori likovnog postava: Damian Nenadić, Aldo Čavić, Marko Vodanović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Damian Nenadić na svojoj prvoj samostalnoj izložbi, u ciklusu fotografija pod nazivom “Matica”, povezao je dvije strane svoje ličnosti: fotografa i biologa. Na deset izloženih fotografija zabilježio je svoj akt u pejzažu. Autoru je bitno svjetlo, te nastoji uhvatiti prirodu u točno određenim trenutcima dana. Ova serija fotografija nastala je u razdoblju od proljeća 2008. do ljeta 2009. godine.

Autor stručne koncepcije: Miran Erič
Autori likovnog postava: Aldo Čavić, Miran Erič

Drveni vršak koplja od tise iz vremena paleolitika pronašao je na dnu rijeke Ljubljanice kod Vrhnike na Ljubljanskom barju u rujnu 2008. godine autor izložbe Miran Erič. Na ovoj maloj izložbi predstavljen je 3D model vrška koplja u staklenoj kocki, zatim gipsani odljev vrška, te dva panoa koja govore o pronalasku i konzervaciji ovog raritetnog nalaza starog oko 25.000 godina.

Autor stručne koncepcije: Aldo Čavić
Autor likovnog postava: Viktor Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba japanskih drvoreza iz 19. stoljeća, koji su u vlasništvu povjesničara umjetnosti Konstantina Akinshe iz Ukrajine, inače ljetnog stanovnika Staroga Grada. Radi se o sedamnaest originalnih japanskih drvoreza, čiji su autori osmorica japanskih umjetnika iz Edo perioda (1600.-1867.). Japanski drvorezi su intenzivno kolali prostorima zapadne civilizacije tijekom druge polovice 19. stoljeća, snažno su utjecali na impresioniste, bečku secesiju i dizajn plakata, te su ključni element za razumijevanje razvoja moderne zapadne umjetnosti. U ovoj maloj kolekciji zastupljeni su neki od najznačajnijih umjetnika tog perioda: Kunisada (1768.-1864.), Hiroshige (1797.-1858.), Utamaro (1753.-1806.) itd.

Audio-vizualna instalacija

Autor likovnog postava: Mario Hlača

Autori likovnog postava: Josip Ušaj, Aldo Čavić

Autori stručne koncepcije: Vinko Srhoj i Aldo Čavić
Autori likovnog postava: Vinko Srhoj, Jasminka Poklečki Stošić, Dalibor Stošić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Iako je na prvi pogled ova izložba bila zbir malih formata, već na drugi pogled je jasno da u Stošićevom kiparstvu dimenzije ne igraju neku prevažnu ulogu, odnosno da i u malim formatima kipar ne odustaje od monumentalnog dojma (V. Srhoj, iz predgovora), te je stoga izložba pokazala sva bitna obilježja kipareva dosadašnjeg opusa.

Autori stručne koncepcije: Vinko Srhoj, Aldo Čavić
Autori likovnog postava: Vera Kovačić, Duško Kovačić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba ove umjetnice, prije svega keramičarke, koja na Hvaru živi i stvara već više od 30 godina, imala je karakter male retrospektive ili nacrta za retrospekciju, kako ju je nazvao autor predgovora i suautor izložbe dr. Vinko Srhoj. Prevladavali su ipak radovi iz ciklusa Dubinski let, ciklusa koji je jedan od najjezgrovitijih i najpročišćenijih autorskih doprinosa Vere Kovačić (V. Srhoj, iz predgovora).