2024
MAGDA DULČIĆ: OTOK ŽENA
20. rujna – 01. studenog 2024.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Jadra Ryle, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Nikola Križanac
Referirajući se na strip “Grad žena”, jedan od prvih stripova koji je umjetnica objavila u časopisu Patak, izložba posebno ističe brojne radove koji izražavaju vezu između žena, mora, otoka i geografskog identiteta. Emocionalna i kulturološka povezanost s morem i rodnim otokom zauzima središnje mjesto u bezgranično maštovitom stvaralaštvu Magde Dulčić. Hvarske uvale sa svojom florom i faunom bile ju joj stalna inspiracija za stvaranje novih svjetova u crtežima i stripovima. U njezinom stripu, prikaz vode uz ženstvenost omogućuje joj da dočara intimno proživljeno okruženje otoka, istovremeno životno afirmativno i zahtjevno. Izložba ima za cilj potaknuti na promišljanje o tome kako radovi umjetnice izražavaju fluidan odnos između ženskog identiteta i ekoloških posebnosti otočkih mjesta.
Uz radove Magde Dulčić, poseban dio izložbe čine crteži korčulanske akademske umjetnice dr. art. Glorie Oreb koja je izradila crteže za nedovršene stripove Magde Dulčić. Dulčić je 2012. godine napisala sedam priča kao predloške za stripove koje je planirala objaviti u obliku strip-albuma, ali je njezina prerana smrt spriječila završetak ovoga projekta. Stavljajući u prvi plan zajedništvo koje dijele otočanke umjetnice, interpretacije Glorie Oreb povezuju njezina vlastita iskustva otočkog života i kreativnosti sa svjetovima iz priča Magde Dulčić. Crteži Glorie Oreb odat će počast živom sjećanju na Magdu Dulčić na njezinom rodnom otoku naglašavajući širi cilj izložbe, istraživanje solidarnosti u umjetničkom izričaju otočkih žena.
RUKOVETI GRAFIKA, STIHOVA I PROZE U SPOMIN NA TONKA MAROEVIĆA
11. kolovoza 2024. – 15. rujna 2024.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Vilma Matulić, Jadra Ryle
Izložba sedam grafičko-poetskih ostvarenja iz razdoblja od 1978. do 2002. najodličnijih hrvatskih likovnih umjetnika koji čine vrh grafičkog umijeća u Hrvatskoj, poglavito kad se radi o slikovnoj interpretaciji poetske riječi. Svima njima – a riječ je o Nives Kavurić-Kurtović, Dragici Cvek Jordan, Ivanu Lackoviću Croati, Dimitriju Popoviću, Matku Trebotiću i Talijanu Albertu Cavalieriju – Maroević je za spomenute slikovne interpretacije u izloženim mapama napisao čista srca zanosne predgovaračke ili pogovaračke studije koje su pokazale ključnima ne samo za njihove profesionalne karijere, nego i summu vrijednosnica kojima raspolaže hrvatska likovna umjetnost 20. stoljeća.
Golemu zahvalnost iskazujemo gospodinu Boži Biškupiću, koji je donirao Muzeju ovu kolekciju prvoklasnih bibliofilskih knjiga i grafičkih mapa.
STIPE NOBILO: RETROSPEKTIVA (1976.-2023.)
13. srpnja 2024. – 05. rujna 2024.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Vilma Matulić, Jadra Ryle
Izložbu slika Stipe Nobila, koncipiranu u vidu sažete retrospektive njegova dosadašnjeg opusa, čine svojstveni mu pejzaži bodulskoga zavičaja – Lumbarde na otoku Korčuli. Riječ je o 40 uljanih slika koje su prije svojevrsna uprizorenja Arkadije korčulanskoga otočnog krajobraza nego li doslovne vedute zavičajnoga podneblja, što je zapravo ikoničko obilježje i odlika njegova stvaralaštva već više od pet desetljeća.
Nobilov pejzažizam – u početku obilježen visokim motrištem, gotovo ptičjom perspektivom, a poslije s očištem približenim horizontu – panoramske su kompozicije u kojima se stvarnost korčulanskog arhipelaga imaginacijom ovog majstora slikarskoga umijeća pretvara u kolorističku viziju zavičajnog krajobraza i života u njemu. Tvore ju kompozicije otočke prirode i prostora zahvaćenog u totalu i napučenog saćima crljenice iz koje niču obrađeni vrtovi među suhozidima. Ukratko, višestruka orkestracija kolorita primorske vegetacije i plavetnila morskih uvala koje – voljom slikara – vječno obasjava ljetna svjetlost. Pejzažizam je to koji je izronio iz sraza realnog i vizionarskog izraza i u hrvatskom suvremenom slikarstvu nije nikomu nalik. Utemeljen je na stapanju Nobilove prirode bodula – zaljubljenika u akvatorij po kojem ribari i zemlju koju obrađuje – s kreativnom prirodom Nobila slikara – stasalog na kolorizmu Iva Dulčića i zasadama ekspresionizma. Otuda i obilježje fermenta pejzažizma po kojem se izdvaja iz mnoštva slikarske postmoderne u nas.
Nobilove slike – izabrane za ovu izložbu iz pomno čuvane slikarove atelijerske zbirke – više su nego bjelodana potvrda da je otočko težačko podneblje ne samo središnja tema njegova slikarstva, nego i vrelo iz kojeg crpi snagu da i na pragu osmog desetljeća života iz svoga lumbardskog gnijezda svakodnevno polijeće prema vazda svježim slikarskim posvetama svojem zavičaju i životu u njemu.
ZDENKO RICIJAŠ: DIAMOND SAILS
21. lipnja 2024. – 07. srpnja 2024.
Likovni postav: Tihana Galić, Vilma Matulić
Krećući se između evokativnog i nadrealističkog stila, Zdenko Ricijaš je razvio suptilni tretman površine na kojoj majstorski koristi efekte svjetlosti što se razvijaju oko reljefa pikturalnog namaza. Nakon faze asocijativne, odnosno lirske apstrakcije, enformela i apstraktnog ekspresionizma, Ricijaševo slikarstvo jedno se vrijeme priklanja figurativnim konceptima ne gubeći kod toga ništa od bitnih oznaka osobnog rukopisa i stila. Danas Ricijaš svodi predmete na skoro geometrijske oblike. Kompozicija mu je stroga, a prostor građen od elementarnih formi.
Zanimanje javnosti ponovo je pobudio svojim ciklusom „Jedara“ i prizorima velikih morskih praznih prostranstava po kojima se njihove trokutaste forme udaljavaju, rastu ili smanjuju. Kompozicije na papiru s motivom jedrilja ujedno predstavljaju slikarov novi otklon od mimetičkog prikaza motiva prema apstrakciji tako da, koliko je god moguće, zatečeni motiv ostaje prepoznatljiv. Kao da slijedi poznate proceduralne pokušaje u naših prvih apstraktnih slikara kojima je kanon prema apstrakciji bila redukcija mediteranskog pejzaža na velikoj morskoj površini s oblacima i obrisima jedara.
NELI RUŽIĆ: TEMPUS FUGIT
30. travnja 2024. – 18. svibnja 2024.
Kustosica: Jadra Ryle
Likovni postav: Neli Ružić, Marko Matković, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Tempus fugit (vrijeme leti), izreka iz Vergilijevih Georgika, opisuje ljudsku percepciju prolaska vremena. U našim svakodnevnim životima, sada više nego ikad, oslanjamo se na sve preciznije satove, mehaničke, digitalne i atomske, da bi mjerili protok vremena što je univerzalnije i što je točnije moguće, dijelom kako bi olakšali transportne sustave i globalne just -in-time isporuke robe široke potrošnje. Međutim, kako je istraženo u ovoj izložbi, subjektivno, proživljeno iskustvo vremena, koje se razvija uz i unutar društvenih, ekonomskih i ideoloških sustava, često izmiče takvoj kontroli. „The time is out of joint“ (Vrijeme je razglobljeno)1 za Hamleta izražava melankoličnu strepnju zbog očeve smrti i korumpiranosti danskog dvora, koji nije ostavio vrijeme za žalovanje. Istražujući ostatke vremena duhova koji nas proganjaju, kapitalističkih brzina i sablasti, te bio-temporalnosti, ova nas izložba vodi kroz out-of-joint iskustvo suvremenog vremena.
2023
PERUŠKO BOGDANIĆ: MEDITERANSKI BILIZI
01. srpnja 2023. – 01. listopada 2023.
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Jelka Margarita Bogdanić, Peruško Bogdanić, Aldo Čavić, Vilma Matulić
“Ovogodišnja izložba Peruška Bogdanića u Starome Gradu svojevrsni je povratak na „mjesto zloćina”, podsjetnik na jednu zavičajnu epizodu koja je prije više od dva desetljeća (2001.) označila povratak kući ovoga rođenog Starograđanina u društvu trojice hvarskih baštinika (S. Drinković, K. Hraste, K. Kovačić). Izložba Četiri kipara otoka Hvara, tada je svoju ishodišnost tražila u i oko Hektorovićeva Tvrdalja, da bi na dvogodišnjoj turneji kao ekstenziji starogradskog kiparskog počela, obišla Split, Zadar, Szentender, Beč. I tada i sada kada se Peruško predstavlja u Starome Gradu u izboru Biserke Rauter Plančić i organizaciji Muzeja Staroga Grada, poticajnost prostora Hektorovićeva stana našla je svog idealnog zagovornika. Peruškovi kipovi, zamijećeno je, tako se dobro uklapaju i prirodno naliježu na vanjske i unutrašnje obrise Tvrdalja zbog svoje imanentne arhitektoničnosti, jednostavnih i svedenih formi stupova, voluta, potpornja, postamenata koji u visinu podižu osamostaljene elemente poput brončanog jastuka, kamenog mača, drvenog profila.” V. Srhoj
DESETLJEĆA S TONKOM
10. kolovoza 2023. – 21. kolovoza 2023. (Galerija Jerolim)
Kustosica: Biserka Rauter Plančić
Likovni postav: Aldo Čavić, Vilma Matulić, Biserka Rauter Plančić
“Ovu izložbu s posvetom Tonku Maroeviću, kojom Muzej Staroga Grada obilježava drugu godišnjicu smrti svoga neprežaljenog suradnika, podupiratelja i nadasve velikana pisane riječi starogrojskih korijena koji je cijeloga života nastojao promicati kulturno, umjetničko pa i tradicijsko nasljeđe drevnoga Staroga Grada, priredili smo prema ideji Bože Biškupića koji je s Tonkom prijateljevao, surađivao i ukorak hodio više od pet desetljeća. Na 40-ak snapshot fotografija, snimljenih bez „umjetničkih“ pretenzija i tehničkih egzibicija, ovjekovječena su mjesta, događaji, umjetnici ili za umjetnost važne ličnosti s kojima su obojica bili blisko povezani, štoviše i vazda plodno stvarali na korist hrvatske umjetničke i kulturne baštine, a još više na korist njenih suvremenih kreatora i njihovih umjetničkih postignuća svih rodova i vrsti. Čitav svoj radni vijek Maroević je proveo u službi pisane riječi, odnosno pisanju i prevođenju na likovne, književne i pjesničke teme; predgovaranju i pogovaranju izloženih slika, crteža, grafika, skulptura ili publicirane lirike i proze te istraživanju, antologiziranju i promoviranju likovnih, pjesničkih i književnih vrednota hrvatskih umjetnika naše epohe. U naslijeđe nam je ostavio svoju brazdu kao more duboku i široku s mnogo ljepota i vrednota, a na nama je da ga ne iznevjerimo i da njegovu brazdu slijedimo.” B.R.P.
MAJA JELUŠIĆ: PLIVATI JUŽNIJE
19. svibnja 2023. – 10. lipnja 2023.
more sam
oseka
ja sam ocean
modro sam
plavo
ja sam nebo
i vjetar sam južni
ja sam orkan
i noć sam
bez zvijezda
ja sam jutro
žuto
sneno
ja sam voda
island sam
insula
mala insula
2022
ART & CRAFT
21. lipnja – 17. srpnja 2022.
Likovni postav: Iva Mihanović, Aldo Čavić, Vilma Matulić, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Akademska kiparica Iva Mihanović stvara skulpture u kojima se zrcali snaga percepcije i razvijena intuicija. Njezine skulpture su svijetleći objekti. Kreće se od formi geometrijskoga predodređenja, u kojima uvijek vlada jasan red, čistoća proporcija, a ono što poput svojevrsne igre predstavlja stalno novi i novi izazov, jest žongliranje s mnogobrojnim mogućnostima “varanja” simetrije. Svaka kugla ili kakvo drugo skulpturalno tijelo poligon je za neiscrpno poigravanje s varijacijama na pomake, lomove i transformacije dijelova skulpturalnog tijela.
Stan Coenders oduvijek je bio zainteresiran za položaj umjetnosti i umjetnika u društvu. Pokretač je nekoliko projekata (WaddenArt, MeetingInZdonov) s posebnim ciljem da kroz stvarne i dobro financirane, dobro organizirane i dokumentirane umjetničke događaje sazna kako će ruralno konzervativno društvo prihvatiti umjetnike s drugačijim pogledom, drugačijom kreativnošću, a u isto vrijeme kako se umjetnici, mladi i iskusni, pozicioniraju u takvom okruženju.
VILMA MATULIĆ: GRADOVI ISPOD GRADA
15. – 30. lipnja 2022. (Galerija Jerolim)
1. – 31. srpnja 2022. (Bikarija)
Likovni postav: Vilma Matulić, Aldo Čavić, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Opsežna zaštitna arheološka istraživanja na ulicama i trgovima Staroga Grada, koja prethode značajnom projektu izgradnje sustava odvodnje i vodoopskrbe na području Staroga Grada svakodnevno su otkrivala, zapravo ljuštila nataložene, guste slojeve bivših života gradova koji su rasli i propadali na istom mjestu. Trenutno je sve dosad otkriveno opet pokriveno zemljom. Da nije bilo Vilme Matulić, restauratorice Muzeja Staroga Grada, koja je od svibnja 2021. do svibnja 2022. svojim fotoaparatom pratila arheološka istraživanja i zabilježila ne samo arheološke ostatke, nego i ono uzbuđenje otkrivanja davne prošlosti, uzbuđenje koje je obuzimalo i arheologe i slučajne prolaznike, ostali bismo bez svjedočanstva o tim sjajnim trenucima neposrednog dodira s gradovima ispod grada. Izložba fotografija poziva vas da naknadno sudjelujete u tom putovanju u dubine starogradskog bunara prošlosti.
2021
JAKOV BRATANIĆ 1912. – 2001.
7. kolovoza – 30. rujna 2021.
Kustosica: Biserka Rauter-Plančić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Na izložbi je predstavljeno četrdeset radova iz atelijerske ostavštine Jakova Bratanića, nastalih od 1951. do 1979. godine, te je zaista bila svojevrsna kritička retrospektiva kojom se je javnost podsjetila na jedan izniman i jedinstven slikarski opus. Muzej Staroga Grada, koji vodi brigu o promociji kulturnog i umjetničkog naslijeđa grada i koji tu brigu proteže i na Bratanićev rodni Vrbanj i okolna mjesta, izložbu je priredio o 20. godišnjici slikarove smrti.
PJESNIČKO-GRAFIČKA MAPA “HOMMAGE TONKU MAROEVIĆU”
20. – 31. srpnja 2021.
Likovni postav: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Matulić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Izložba je predstavila pjesničko-grafičku mapu “Hommage Tonku Maroeviću” koju je Muzeju Staroga Grada donirao njezin izdavač, Zbirka Biškupić. Mapa je objavljena 25. rujna 2020. godine u ediciji Vid koju je osnovao, uređuje i grafički oblikuje Božo Biškupić. Ovo bibliofilsko izdanje tiskano je u ograničenom izdanju od 57 primjeraka. Osim stihova akademika Luka Paljetka uobličenih u Sonetni vijenac, a u kojima se očitava cjelokupni život akademika Tonka Maroevića, mapu čine i grafički listovi trideset i troje hrvatskih likovnih umjetnika koji su kroz različite grafičke tehnike ispričali svoj doživljaj Tonka Maroevića.
RIVA (I BRODOVI) KROZ 20. STOLJEĆE
29. siječnja 2021. – online
Likovni postav: Vilma Matulić, Andrea Devlahović, Aldo Čavić
Grafičko oblikovanje: Andrea Devlahović
Muzej Staroga Grada posjeduje bogatu zbirku razglednica, dopisnica i fotografija gdje posebnu skupinu čine razglednice Staroga Grada od kraja 19. stoljeća do danas. Do sada je Muzej već predstavio dio zbirke, a ova online izložba, postavljena na službenoj stranici Muzeja Staroga Grada na društvenoj mreži Facebook, predstavlja izbor razglednica starogradske rive kroz 20. stoljeće.
Izložba je predstavljena u sklopu programa Noći muzeja 2021.