Izložbe


2019

Hvarski ribari i brodograditelji u Novome svijetu
HVARSKI RIBARI I BRODOGRADITELJI U NOVOME SVIJETU
31. srpnja – 30. rujna 2019.

Autorica izložbe: Branka Bezić Filipović
Postav izložbe: Muzej Staroga Grada
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba je posvećena hvarskim ribarima i brodograditeljima koji su ostavili trag na svjetskoj razini. Ribarske priče o vječnoj borbi čovjeka i mora utkane su u svaku poru njihovih potomaka. U ovom nesigurnom poslu, koji je othranio hvarske obitelji na dalekim oceanima, izgubljeni su brojni životi. Unatoč nedostatku formalnog obrazovanja, bili su vrsni u plovidbi, a hvarski brodograditelji i u izgradnji brodova. Nalazimo ih u najvećem broju na pacifičkoj obali Sjedinjenih Američkih Država i na Novom Zelandu, te nekolicinu u Meksičkom zaljevu i u Australiji.

Izložba je omogućena sredstvima Ministarstva kulture RH, Splitsko-dalmatinske županije, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grada Staroga Grada, Hvarskog vodovoda i Turističke zajednice Staroga Grada.


Goran Dužević – Sutoni
GORAN DUŽEVIĆ: SUTONI
28. lipnja – 25. srpnja 2019.

Autor likovnog postava: Aldo Čavić
Fotografije: Bojan Brecelj
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Svojim novim slikama Goran Dužević otkriva na sasvim novi način svoj zavičaj i apstrakciju, bitne elemente njegovog umjetničkog stvaralaštva. U njegovim slikama ta bliska povezanost s njegovim otokom Hvarom i morskim pejzažima, ukazuju na fascinantan izraz njegove umjetničke stvaralačke moći. Goran Dužević unosi u svoja djela imaginaciju onoga što se inače ne vidi. Promatraču dočarava bit krajolika. Slike otkrivaju nastanak zemaljskog raja. One otkrivaju njegovu domovinu i njegovu dušu kroz koju prolaze arhetipovi prirode. Zbog toga je njegova umjetnost toliko autentična i uvjerljiva.

Goran Dužević rođen je 1956. godine. Šesnaest godina svoga života proveo je u Skoplju, Makedonija, gdje je završio srednju školu i fakultet, a najduže je živio u Berlinu, kamo odlazi 1992. godine. Dobitnik je brojnih stipendija i nagrada, a bavio se i scenografijom za kazališne predstave. Iza sebe ima više od 50 samostalnih izložbi, ali i mnogobrojne grupne izložbe u galerijama, muzejima i javnim ustanovama. Od 2014. godine živi i radi u Starom Gradu, u svom ateljeu „Art to go“.


Sretan Uskrs! / Uskrsne kartoline iz prve polovice 20. st.SRETAN USKRS! / USKRSNE KARTOLINE IZ PRVE POLOVICE 20. STOLJEĆA
14. travnja – 30. svibnja 2019.

Autori likovnog postava: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Veronika Gamulin
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Uz brojne tradicije koje se javljaju uz Uskrs, važan je i običaj čestitanja odnosno razmjena dobrih želja. Inovacijama u globalnom poštanskom sustavu, a posebno pojavom poštanske marke 1840. godine u Velikoj Britaniji, slanje pisama, dopisnica i razglednica postaje jednostavno i pristupačno. Običaj slanja uskrsnih čestitki rodbini, prijateljima i poznanicima javlja se krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Čestitke svjedoče o vrlo živoj korespondenciji toga vremena te su često bile i jedina komunikacija među ljudima razdvojenim velikim daljinama.

Izložba predstavlja izbor iz muzejske zbirke razglednica koja sadrži više od pedeset uskrsnih čestitki iz prve polovice 20. stoljeća, a najveći dio njih pripadao je kolekcijama učiteljice Katinke Fabrio i obitelji Ružević.


Konstantin Đuričković: BogovnikKONSTANTIN ĐURIČKOVIĆ: BOGOVNIK
1. veljače 2019.

Izložbom Bogovnik mladi novosadski umjetnik Konstantin Đuričković istražuje virtualnu realnost i digitalno poganstvo kao i odnos simbola i objekta kroz prizmu staroslavenske mitologije. Đuričkovićeva božanstva kombinacija su digitalnih ispisa koji simbolima predstavljaju svoje mitološke priče i trodimenzionalnih modela totema koji su reanimirani preko aplikacije za AndroidTM mobilne uređaje i VR naočala.

Izložba je predstavljena u sklopu Noći muzeja koja se odvijala pod temom Muzeji – Inovacije i digitalna budućnost.

 


2018

140 godina škole u Dolu140 GODINA ŠKOLE U DOLU
Dol, Remetina kuhinja (buduća Sakralna zbirka), 21. prosinca 2018. – 9. siječnja 2019.

Organizacija: Udruga Tartajun
Realizacija i postav: Muzej Staroga Grada
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Obzirom da 2018. godine područna škola u Dolu (koja pripada Osnovnoj školi Petra Hektorovića u Starome Gradu) slavi 140 godina postojanja, a ujedno posjeduje i vrijednu arhivsku građu koju je potrebno očuvati, projektom Škola kroz prošlost kao temelj za budućnost želi se osvijestiti lokalno stanovništvo o važnosti očuvanja škola u malim ruralnim sredinama otoka, a ujedno i ovom izložbom obilježiti dugu tradiciju obrazovanja i očuvati kulturnu i tradicijsku baštinu ovog kraja.

Nositelj projekta i organizator izložbe je udruga Tartajun, dok je realizacija i postav izložbe rad Muzeja Staroga Grada. Cjelokupni projekt financiran je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.


Od barake do fabrike / o preradi ribe na otoku HvaruOD BARAKE DO FABRIKE: O PRERADI RIBE NA OTOKU HVARU
14. kolovoza – 12. listopada 2018.

Autorica izložbe: Veronika Gamulin
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba tematizira tradicijsko soljenje ribe prisutno na otoku Hvaru već dugi niz stoljeća, kao i povijest riboprerađivačke industrije tj. tvornica sardina koje su djelovale u Jelsi, Vrboskoj, Sućurju i gradu Hvaru.

Od najstarijih vremena ribarstvo je bilo temelj hvarskog života. Obilje male plave ribe, osobito srdele, bili su uz grožđe i masline temelj hvarskog gospodarstva i društveno-kulturnog razvoja. Ekonomski, kulturno i simbolički, najvažnije mjesto nesumnjivo pripada srdeli (Sardina pilchardus) čija je drevna tradicija usoljavanja preživjela do današnjih dana.

Riba se solila u barilima koji su se skladištili u barakama, gospodarskim objektima koji su nekoć postojali u svim hvarskim obalnim naseljima. Razvojem tehnologije i inozemnim ulaganjima, otok Hvar u drugoj polovici 19. stoljeća svjedoči prvim fabrikama, industrijskim postrojenjima za preradu ribe. Tradiciju soljenja ribe Hvarani su od sredine 19. stoljeća proširili diljem Mediterana, sve do južnih obala Afrike i Novoga svijeta gdje su pokretali ribarsko-prerađivačke centre i razvijali trgovinu. Pojavom masovnog turizma 1960-ih godina ribarstvo i prerada ribe gube na svojoj ekonomskoj i društvenoj važnosti. Ribarstvena politika Europske unije i sve veća briga za održivim korištenjem maritimnih resursa postavljaju nove izazove. Nakon stoljeća slavne prošlosti slane srdele, danas na otoku Hvaru ne postoji niti jedna plivarica za izlov srdela kao niti jedan riboprerađivački obrt.

Izložba je realizirana u suradnji s Hrvatskim pomorskim muzejom Split, Muzejom Općine Jelsa, Muzejom hvarske baštine te Institutom za etnologiju i folkloristiku.


Robert Šimrak: Ideja kaosaROBERT ŠIMRAK: IDEJA KAOSA
16. srpnja – 6. kolovoza 2018.

Kustos: Vinko Srhoj
Likovni postav: Muzej Staroga Grada
Fotografije: Robert Kožić
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Ciklus akrilika Roberta Šimraka naslovljen “Ideja kaosa” posvećen je Prvome svjetskom ratu, tom ratu svih ratova koji je suvremenicima izgledao katastrofom tako velikih razmjera da kolektivni imaginarij nije mogao zamisliti još jedan takav sukob. Ratom koji će okončati sve ratove, u naivnoj nadi čovječanstva, Prvi je svjetski rat, kroz ikonografiju stradanja hrvatskog vojnika u odori Austro-Ugarske vojske, zaokupio i Šimraka. Njegov Prvi svjetski rat posveta je običnom vojniku, u ratnu odoru preobučenom hrvatskom civilu koji se je dovinuo do gorke slave 42. domobranske divizije zvane “vražja”.

Ovom izložbom Muzej Staroga Grada obilježio je stogodišnjicu završetka Prvog svjetskog rata, nakon što se izložbom Stari Grad u vrijeme Prvog svjetskog rata i talijanske okupacije 2014. godine uključio u nacionalni Program obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata.


Međunarodna arhitektonsko-urbanistička radionica Stari GradIZLOŽBA RADOVA MEĐUNARODNE ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKE RADIONICE STARI GRAD
30. ožujka – 30. travnja 2018.

Na izložbi su predstavljeni idejni projekti uređenja nekoliko objekata u Starome Gradu i Dolu, koji su nastali tijekom višednevne međunarodne arhitektonsko-urbanističke radionice koju su organizirali Grad Stari Grad, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

Studenti su sa svojim profesorima razradili projekte uređenja kompleksa Ljetnog kina, dijela prostora unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja Račice-Vratenjica, nogometnog igrališta Dolci i zgrade “Mlin” u Starome Gradu te projekt uređenja Doma mladeži na Glavici u Dolu koji je zamišljen kao Muzej lavande.


110 godina školske zgrade u Starome Gradu110 GODINA ŠKOLSKE ZGRADE U STAROME GRADU
26. siječnja – 16. veljače 2018.

Autori izložbe: Mladen Domazet, Vilma Stojković, Andrea Devlahović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Izložba donosi preglednu sliku školstva u Starome Gradu, koje ima već dugu tradiciju s obzirom da je prva muška niža početna škola otvorena još 1828., a ženska 1869. godine. Posebni naglasak stavlja se na izgradnju nove školske zgrade 1908. godine na Prikome, kao rezultat lokalnih inicijativa zbog čije se realizacije općina dugoročno opteretila kreditnim zaduženjem. Naravno, time su iskazali nedvojbene stavove o vlastitom poimanju uloge odgoja i obrazovanja djece. U realizaciji izložbe korišteni su brojni arhivski materijali (arhiva Muzeja Staroga Grada i muzeja Dominikanskog samostana, arhiva OŠ Petra Hektorovića, arhive Radoslavić, Kovačević, Zaninović, Bogdanić).

 


ARHIVA IZLOŽBI