Stalni postav


Abdevnorova soba

U Abdevnorovoj sobi izložen je teret rimske trgovačke galije iz 4. st. koja je potonula u uvali Duboka na sjevernoj strani otoka Hvara. Do naših dana ostala je sačuvana većina tereta koji je izložen u podrumu palače onako kako su ih zatekli arheolozi na dnu mora.

 

 


Suhozidi otoka Hvara

Suhozidi otoka Hvara

Suhozidne strukture jedno su od glavno obilježja krajolika istočne jadranske obale. Tehnika gradnje “u suho” podrazumijeva slaganje kamena na kamen bez vezivnog materijala, a konstrukcije su, gotovo bez izuzetka, građene od kamena prikupljenog tijekom čišćenja i pripreme zemlje za sadnju ili ispašu. Umijeće suhozidne gradnje uvršteno je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kao multinacionalna nominacija. Interpretacijski punkt Suhozidi otoka Hvara osmišljen je sa svrhom upoznavanja posjetitelja s manje poznatim činjenicama o suhozidnoj gradnji.


Faros

Faros – Faria – Stari Grad

Ispod kuća i ulica povijesne jezgre Staroga Grada skrivaju se brojni arheološki ostaci koji svjedoče o višetisućljetnom životu na ovom prostoru. Upravo su ovdje 384. g.pr.Kr. Grci s egejskog otoka Parosa osnovali koloniju Faros. Ova izložba priča priču o ranoj povijesti ovoga grada, od prapovijesti do kasne antike.

 

 


Salon Gelineo Bervaldi

18. i 19. stoljeće vrijeme je novog uspona Staroga Grada. Dva su dominantna sloja bogatog građanstva koje preobražava Stari Grad tih stoljeća: veleposjednici i brodari/kapetani. Salon Gelineo Bervaldi iz 18./19. st. pripadao je ovoj uglednoj starogradskoj veleposjedničkoj obitelji.

 

 


Kapetanska soba

Kapetanska soba evocira najsjajnije razdoblje građanskog, preporodnog Staroga Grada u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je brodarstvo Staroga Grada cvalo. To je vrijeme velikih jedrenjaka u starogradskoj luci, ribarskih i trgovačkih operacija Starograđana i drugih Hvarana po Sredozemlju (otok Lampedusa, Tunis, Portugal), mješavine jezika koji su se mogli čuti na starogradskoj rivi.

 

 


Četiri starogradska umjetnika XX. stoljeća

Juraj Plančić (Stari Grad, 1899. – Pariz, 1930) kao da je slutio brzi kraj, grozničavo je u tri godine pariškog života naslikao brojna ulja. Putenost njegovih žena, radost mornara i ribara opijenih vinom, životnost riba, mačaka, pasa i kokoši u arkadijskim predjelima, rascvjetani bajami te vedro plavetnilo i zlato neba ničim ne odaju stvarnu životnu dramu mladog, doslovno gladnog slikara u Parizu. Bartol Petrić (Stari Grad, 1899. – Split, 1974.) rano se vratio u dalmatinsku provinciju što je ovog darovitog slikara usporilo u razvoju i uputilo ga na koloristička i crtačka, pomalo konvencionalna, opisivanja dalmatinskog kraja. Njegov se opus još istražuje, ali već sada Muzej posjeduje neke od najljepših ikad naslikanih veduta Staroga Grada. Pavo Dulčić (Stari Grad, 1947. – Split, 1974.) bio je na čelu grupe koja je 1968. godine obojila splitski Peristil u crveno, što je bio prvi konceptualni čin u Dalmaciji. Magda Dulčić (Stari Grad, 1965. – Stari Grad, 2016.) bila je slobodna umjetnica, animatorica, ilustratorica i autorica stripova. Prva je ženska autorica stripa u Hrvatskoj, bavila se ilustriranjem knjiga i slikovnica te je nagrađivana je na mnogim svjetskim festivalima animiranog filma.