Ribari: iz umjetničkih zbirki Muzeja Staroga Grada
01.07. – 12.07.2025.
Galerija Sv. Jerolim
Otvorenje: 01.07.2025. u 20:30h
Lipo t’ bî vidjeti kada jih lovljahu,
Kraj plavi siditi gdi mriže dvizahu.
Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1105-06.
Izložba Ribari predstavlja pomno odabrani izbor slika, skulpturalnih objekata i djela na papiru koji istražuju trajnu temu ribarenja i života uz obalu, viđenu očima istaknutih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća. Crpeći iz bogatih umjetničkih zbirki Muzeja Staroga Grada, ova izložba okuplja ekspresionističke slike Pave Dulčića, tiho mediteransko slikarstvo Otona Postružnika, uz dojmljive crteže Bartola Petrića koji bilježi svakodnevne rituale i stoičku prisutnost ribara, Alema Ćurina koji kroz žive boje i simboliku spaja duhovitu naraciju i stilizirane elemente, te introspektivni prizor Magde Dulčić, čije uravnotežena kompozicija priziva snove i melankolično sjećanje.
Uz ova središnja djela, izložbu obogaćuju i radovi niza značajnih autora čija tumačenja produbljuju narativ izložbe Ribari. Ribari Vladimira Pintarića i Noćna aktivnost Antona Švaljeka prikazuju napetost i ritam noćnog rada na moru, dok je Ribareva kći Petra Jakelića je intrigantna kompozicija koja odiše nadrealnom atmosferom i fragmentiranim oblicima koji stvaraju dojam unutarnjeg nemira i kaotične dinamike. Oskar Herman i Zlatko Slevec prikazuju ribare i ribarske prizore iz različitih perspektiva – od intimnog i poetičnog, fokusiranog na tihe ribarske rutine, do prikaza težine tog načina života kroz snažne, ekspresivne grafike i crteže. Gradele Ive Grbića donosi osjetilni prikaz zajedničkih obroka i obalnih rituala, prizivajući toplinu kulture koja se stvara oko ribarskih tradicija. U suvremenom i konceptualnom duhu, Peruško Bogdanić, Marijan Detoni i Lukša Peko nude apstraktne interpretacije ribarskih mreža – mreža linija i oblika koje sugeriraju istovremeno i strukturu i fluidnost. U njihovim djelima mreža postaje ne samo alat rada, već i vizualna metafora za povezanost, isprepletenost i krhku ravnotežu između prirode i ljudskog umijeća.
Skulpturalna djela, poput ekspresivnih brončanih formi Frane Kršinića, dodaju materijalnu dubinu izložbi, pretvarajući maritimne teme u opipljive, trajne simbole obalnog identiteta. Teksturirani reljef Detalj Ribanja Željka Radmilovića izveden u gipsu, materijalno evocira taktilnost i težinu ribarskog rada te konkretizira prizore iz Ribanja i ribarskog prigovaranja Petra Hektorovića kroz realistično prikazane likove ribara u svakodnevnom trudu, dok posebno ostavljen prostor za urezivanje stihova dodatno naglašava povezanost vizualne umjetnosti s Hektorovićevim književnim nasljeđem. Odabrani modeli tradicionalnih brodova koje je izradio Željko Luka Fredotović dodatno ukorjenjuju izložbu u materijalnu kulturu ribarskog života, nudeći opipljivu poveznicu s umijećem prošlih generacija.
Izložba Ribari meditacija je o obalnoj baštini, radu i trajnoj snazi mora. Izložba prati kako su različite generacije hrvatskih umjetnika pretočile ritmove ribarskog života u crtu, boju i oblik, a svako djelo odraz je ljudske povezanosti s morem, vremenom i tradicijom.
Iz kataloga izložbe, Jadra Ryle