Arheologija Pjace: nova istraživanja i nove spoznaje
Muzej Staroga Grada
10. kolovoza – 01. studenoga 2025.
Otvorenje: 10. kolovoza u 21h
Zadnjih nekoliko godina Stari Grad na otoku Hvaru (antički Faros, Φάρος), središte je opsežnih arheoloških i interdisciplinarnih istraživanja. U samom srcu tih istraživanja, po prvi put, našao se i Trg svetog Stjepana, najznačajniji javni prostor današnjega Staroga Grada. Starogradska Pjaca zrcali ključne identitete suvremene zajednice, ali baštini i ostatke dinamične višestoljetne prošlosti.
Pjaca je istraživana u okviru projekta Aglomeracija Jelsa-Vrboska i Stari Grad 2021. i 2022. godine, dok se rad na obradi materijalne građe i interpretaciji nalaza, u okviru HRZZ AdriaCos projekta i kroz suradnju domaćih i inozemnih institucija provodi u kontinuitetu. Istražen je prostor od oko 150 m2, što je rezultiralo vrijednim presjekom prošlosti grada, od arhitektonskih nalaza do sitnog materijala, koji ukazuju na dinamičan život koji se na Pjaci odvijao od prapovijesti do danas.
Najstariji nalazi potječu iz starijeg željeznog doba, te pronađeni pokretni nalazi indiciraju kako se naselje domorodačkog stanovništva protezalo i na području današnje Pjace kao i da su njegovi stanovnici, prije osnutka grčkoga grada, uspostavili kontakte s Grcima.
Iz grčkog perioda otkriveni su razni ostaci arhitekture, uključujući spremišta s ukopanim pitosima velikim spremnicima za namirnice, koji su bili dijelovi stambenih blokova i ostaci višefaznih grčkih kuća. Brojni sitni arheološki nalazi – lončarija, novac, dijelovi nošnje i toaletnog pribora – svjedoče o svakodnevici živopisnog grada s razvijenim zanatima, trgovinom, društvenim institucijama, religijskim običajima te ranim oblicima pismenosti u regiji.
Na Pjaci su dokumentirani i tragovi rimske Farije, u vidu arhitektonskih ostataka nekoliko objekata te pločnika – ulice s kanalom u sredini (cardo). Ožbukani i obojeni dijelovi zidova prostorija, te različito oblikovani podovi tih prostorija (jednostavno žbukane podnice, fino žbukane podnice s umetnutim kamenčićima, mozaici, opus spicatum) ilustriraju objekte različitih namjena i kronologije. Pronađeni su i mnogobrojni predmeti svakodnevice, kao i oni vezani uz specifične prilike.
U kasnoj antici gradski je perimetar smanjen, o čemu jasno svjedoče ostaci kasnoantičkog bedema koji prate južni rub Trga. Unatoč tom smanjenju, Stari Grad zadržava važnost kao ranokršćanski centar, što potvrđuju i novi nalazi sakralne arhitekture s apsidom, koji ilustriraju kontinuitet kršćanskih aktivnosti na Pjaci od kasne antike do danas.
U Srednjem vijeku, prostor uz crkve korišten je i za pokapanje. Otkrivena su 44 ukopa, iz ranog i kasnog srednjeg vijeka, a moguće i dijela novog vijeka. Od novovjekovnih nalaza, uz sjeverni rub Pjace, pronađeni su ostaci starijeg pločnika, tzv. inkunjadura (kaldrma), lijepog primjerka barokne baštine. Ispred zvonika svetog Stjepana dokumentirani su i ostatci strukture bunara. Ovim najmlađim nalazom završava pregled značajnih otkrića, no Pjaca još uvijek nije u potpunosti istražena, i zasigurno krije još mnoge tajne starogradske prošlosti, koje čekaju pogodan trenutak da ugledaju svjetlo dana.
Marina Ugarković