Dragi prijatelji, posjetitelji i suradnici Muzeja Staroga Grada,
izuzetno nam je zadovoljstvo pozvati vas na svečano otvorenje izložbe Juraj Plančić — Pariški opus, koje će se održati u subotu 30. srpnja 2022. u 21h u Muzeju Staroga Grada.
Prošlo je 26 godina od posljednje retrospektivne izložbe posvećene stvaralaštvu Jurja Plančića (Stari Grad, 22. listopada 1899. – Pariz, 19. kolovoza 1930.), održane u Galeriji Klovićevi dvori, koja je brojem eksponata (ukupno 128 djela) prikazala slikarov opus ostvaren u Hrvatskoj do 1927. godine te respektabilni broj dotad dostupnih “pariških slika” nastalih tijekom nepune tri godine slikarova rada i života u Parizu, odnosno od kasne jeseni 1927. do ranog proljeća 1930. godine.
Od spomenute zagrebačke retrospektive – i njenih repriza s manjim brojem izložaka u Splitu i u Staromu Gradu (1996.) – “praznine” iz slikarova pariškog opusa do danas su u znatnoj mjeri popunjene jer su kustosi i privatni kolekcionari marno tragali za Plančićevim slikama širom Europe. Trud im se isplatio pa je unatrag desetak godina u Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj pronađeno, otkupljeno i što je najvažnije u Hrvatsku dopremljeno još sedam Plančićevih čarobnih ulja koja šira hrvatska publika još nije imala prigodu vidjeti. Dodamo li tomu da i novim naraštajima likovne publike, pa i mlađim umjetnicima, kritičarima i zaljubljenicima u Plančićevo slikarstvo valja in vivo pokazati slikarove vrhunske domete koje je ostvario u okrilju mitske pariške sredine s kraja 20-ih godina prošloga stoljeća, zaokružili smo razloge priređivanja ove izložbe koja će, nema dvojbe, ne samo zanimati kritiku, nego i oduševiti mnogobrojnu publiku željnu doživljaja i susreta s “lijepom umjetnosti”. Plančićeve slike s lux parisiorum prosvijetljenom paletom – ovog ljeta na dva mjeseca udomljene u rodnom mu Starome Gradu da bi uveličale radosno iščekivanje kolovoskih svetkovina i posebno feštu gradskog patrona – slikarska je poslastica i umjetnički doživljaj kojeg, uvjereni smo, ne želite propustiti.
Na izložbi u Muzeju Staroga Grada, muzeju koji je utemeljen na prebogatoj arheološkoj baštini drevnoga Farosa i vrijednog starogrojskog modernog naslijeđa (od Jurja Plančića do Bartola Petrića, Jakova Bratanića, Magde Dulčić i dr.), u nevelikom, ali i razložnom likovnom postavu izlažemo sedam novo pribavljenih Plančićevih uljanih slika kao i niz slikarovih remek-djela koja već desetljećima kao najveće dragocjenosti čuvaju i izlažu u stalnim postavima Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba, Galerija umjetnina iz Splita i Galerija umjetnina “Branislav Dešković” iz Bola na Braču i naravno, Muzej Staroga Grada. Sve su to kompozicije na kojima susrećemo ribarske i ribarsko-lučke prizore, pastoralne i bakanalske svečanosti, stvarne i nestvarne vedute u arkadijskoj inscenaciji izvedene jedincatim kolorističkim rafinmanom “naturalnog” impresionizma koje asociraju na predjele i scene iz slikarova zavičaja. Ukratko, izložbu čini 30 ulja na platnu, prvorazrednih primjera slikarova “zlatnog slikarstva”.
Juraj Plančić diplomirao je 1925. na slikarskom odjelu Kraljevske više škole za umjetnost i umjetni obrt u klasi Vladimira Becića. Prvi puta samostalno je izlagao u rodnom Starome Gradu 1923. Tijekom studija i prije odlaska u Pariz izlagao je u Splitu i Zagrebu. Plančićevo slikarstvo u početku se odvijalo u okvirima nacionalne romantike članova Društva hrvatskih umjetnika „Medulić“ i njihove arhitektonike slike, a zatim i u krugu magičnih izričaja „novog realizma“ koji su 20-ih godina prošloga stoljeća dominirali hrvatskim slikarstvom.
Zahvaljujući stipendiji francuske vlade u Pariz je stigao u kasnu jesen 1926. godine. Smjestivši se u podnožju Montmartrea, crta i akvarelira vedute mitskog brežuljka, a u muzejima proučava i oduševljava se djelima A. Watteaua i J. H. Fragonarda. U malim galerijama u Rue de Seine otkriva i divi se slikama H. Matissea. Po isteku stipendije suočen je s financijskim nedaćama i seli se u Rosny-sous-Bois. U toj seoskoj sredini nadomak velegradu i u posvemašnjoj oskudici začelo se Plančićevo “zlatno slikarstvo”. Prvi uspjeh i pozornost kritike bilježi na Jesenskom salonu 1928., a prve otkupe slika 1929. na godišnjoj izložbi Salona nezavisnih. Ohrabren otkupima i postignutim uspjesima vraća se u Pariz, iznajmljuje stan blizu Luksemburškog parka i nastavlja izlagati na Salonima u Grand Palaisu. Samostalna izložba 1929. u Galerie de Seine okrunila je njegove napore i širom mu otvorila vrata pariške internacionalne scene. Put prema punoj afirmaciji pa i financijskom blagostanju zaustavila je tuberkuloza od koje je bolovao i naposljetku preminuo u pariškoj bolnici 19. kolovoza 1930. godine.
Izložba kustosice Biserke Rauter-Plančić moći će se pogledati do 2. listopada 2022.
Izložba je realizirana u suradnji s Nacionalnim muzejom moderne umjetnosti Zagreb, Galerijom umjetnina “Branislav Dešković” Bol, Galerijom umjetnina Split, kolekcionarima i vlasnicima privatnih zbirki i uz potpore Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Županije Splitsko-dalmatinske, Grada Staroga Grada i generalnog sponzora izložbe Maslina Resorta.
Pozivamo vas svih u Muzej i veselimo se vašem dolasku!