Povodom otvorenja izložbe Slatko otoka Hvara Muzej Staroga Grada organizira jednodnevnu radionicu izrade tradicijskog starogrojskog paprenjoka.
RADIONICA IZRADE TRADICIJSKOG STAROGROJSKOG PAPRENJOKA
Subota, 5. kolovoza od 18h
Vrt palače Biankini
voditeljica: Vinka Tudor
Kotizacija za radionicu iznosi 50kn po osobi, s maksimalnim brojem od 15 polaznika. Molimo sve zainteresirane da svoje prijave upute na adresu e-pošte vilma@msg.hr ili na broj telefona 091/444-4791 najkasnije do 4. kolovoza u 20h.
Paprenjaci su tradicijska slastica s medom koja se pripravljala na prostoru dalmatinskog priobalja i otoka, dok se danas priprema samo u Starome Gradu na otoku Hvaru. Na Korčuli se spominju veliki i mali paprenjaci koji su se spravljali od brašna, meda i šafrana, a već 1503. godine u bačvicama su ih slali izvan Korčule. U 16. i 17. stoljeću paprenjaci su bili poznati i u Splitu, odakle ih splitski konventualci šalju u Mletke svojim odvjetnicima prilikom vođenja nekog spora.
Paprenjake na Hvaru u 16. stoljeću spominje pjesnik Petar Hektorović u svom djelu “Ribanje i ribarsko prigovaranje”. On plovi u društvu ribara Paskoja i Nikole, a sobom na put ponijeli su: dobra vina muškatila, slatka vina (prošeka), turte, meda u satju, sira kaškavala, voća i paprenakov.
Med i slastice s medom imale su značajnu ulogu u mnogim kulturama svijeta, kao simbol besmrtnosti, ponovnog rođenja, plodnosti i opće snage, te kao namirnice koje su se obavezno uzimale prilikom obreda inicijacije i uvođenja, kada su pojedinci u određenom dobu prelazili iz jedne životne dobi u drugu (u ciklusu životnih običaja) te u prijelazima iz jedne agrarne sezone u drugu (božićni običaji).
Inače, cimet, klinčići i oraščići u Starome Gradu, sve do sredine 20. stoljeća nazivali su se jednim imenom – papor. Odatle i ime ovim kolačima – paprenjoki.