Izložbe


2017

Željko Luka Fredotović: Makete tradicijskih brodovaŽELJKO LUKA FREDOTOVIĆ: MAKETE TRADICIJSKIH BRODOVA
14. rujna – 5. listopada 2017.

Autori likovnog postava: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Željko Luka Fredotović, rođen 1950. godine u Vrbanju na otoku Hvaru, prve je makete počeo izrađivati još u djetinjstvu, a ljubav prema brodovima drži ga još i danas. Makete izrađuje vjerno ostajući dosljedan originalu, čak i u izboru materijala. Redovito sudjeluje na brojnim skupnim izložbama maketa brodova, domaćim i međunarodnim natjecanjima gdje je zaslužio brojne medalje.

Izložba je postavljena u sklopu međunarodnog pomorskog festivala “Dani u Vali”.


Slatko otoka HvaraSLATKO OTOKA HVARA
3. – 31. kolovoza 2017.

Autorice izložbe: Vilma Stojković, Jelena Ivanišević
Grafičko oblikovanje: Ivan Klepac
Fotografije: Mario Romulić, Vilma Stojković

Slatko otoka Hvara svakako je zanimljiva tema, kako za tradiciji sklone slastičare i gurmane, tako i za muzeologe, a osobito etnologe i antropologe prehrane. Povijest izrade slastica usko je vezana za običaje i godišnje cikluse, a ta je veza nepromijenjena i danas. Slatkim običajima otoka i njihovom poviješću bavile su se Marica Buratović i Flora Turner Vučetić i njihove su nam spoznaje uvelike pomogle u osmišljavanju ove izložbe, koja se nimalo slučajno događa upravo na četrdesetu obljetnicu izložbe o paprenjacima kojom je Toni Politeo otvorio svoju galeriju na Tvrdalju.

Ova izložba dotiče sve tradicionalne otočne slatkarije tako da su se na muzejskom stolu našli i poneki već zaboravljeni slatkiši koji su radile naše none poput biše, kotonjode, škanjate, ali i kolači koji su i dan danas neizostavni dio svake fešte – cviti, paprenjaci, hrustule, pašurate, bruštuloni omenduli ili jednostavno suhe smokve ili arancini.


Stari Grad u MorbihanuPOMORSKA BAŠTINA STAROGA GRADA
Vannes, Selo europske maritimne baštine, 22. – 28. svibnja 2017.
Stari Grad, Muzej Staroga Grada, 14. – 30. rujna 2017.

Fotografije: Bojan Brecelj, arhiva Muzeja Staroga Grada, Pawel Jaroszewski

Muzej Staroga Grada predstavio je bogatu pomorsku baštinu Staroga Grada na festivalu mora Tjedan zaljeva Morbihan (La semaine du Golfe du Morbihan) u francuskoj Bretanji. U hrvatskom odnosno dalmatinskom šatoru, u sklopu festivalskog Sela europske maritimne baštine, postavljena je izložba fotografija kao i pulena sa starogradskog peliga Il Giglio iz 19. stoljeća.

 


2016

Lica FarosaLICA FAROSA
9. rujna 2016. – 31. srpnja 2017.

Autorica izložbe: Sara Popović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović
Fotografije: Bojan Brecelj, Andrea Devlahović

Arheološko nalazište oko crkve sv. Ivana – Remete vrt u Starome Gradu dugi niz godina istraživalo Konzervatorski odjel u Splitu. Nakon petogodišnje stanke, 2008. godine nalazište je po službenoj dužnosti preuzeo novoosnovani Muzej Staroga Grada i već sljedeće godine započeo istraživanja s ciljem interpretacije i prezentacije nalazišta.

Vršiti iskopavanja na ovako kompleksnom nalazištu, koje je gotovo u cijelosti već ranije istraženo, vrlo je nezahvalno. To nije samo pokušaj razumijevanja istrgnutih stranica pojedinih perioda već rekonstrukcija čitave radnje knjige od koje je ostalo jedva zadnje poglavlje. Na početku ništa nije bilo jasno, a nije bilo mjesta za greške. Za rekonstrukciju priče bilo nam je potrebno 8 kampanja istraživanja kroz 5 godina. Od visokih vrućina do poplavljenih iskopa zimi, detaljnog čišćenja skeleta do grubih poslova prenošenja ogromnih kamenih blokova, pranja i pregledavanja tona sitnih ulomaka keramike i snimljenih milijun točaka totalnom stanicom, s puno smijeha, katkad i nervoze, ali uvijek dobro odrađenog posla – ovo je priča o uspjehu.


Jagoda Buić: Crteži, gvaševi, brodovi 2015./2016.JAGODA BUIĆ: CRTEŽI, GVAŠEVI, BRODOVI 2015./2016.
6. – 30. rujna 2016.

Autorica izložbe: Jagoda Buić
Koordinatori izložbe: Luka Jerković, Vilma Stojković

Predstaviti Jagodu Buić ne bi bilo lako ni u mnogo većem prostoru ni koristeći radove u raznim tehnikama u kojima se okušala i uspješno dokazala. Svjetski afirmirana i poznata kao umjetnica što je obnovila umijeće tapiserije i dala mu suvremen i plastički suveren kreativni izraz, ona je ništa manje znana kao kostimografkinja i scenografkinja, pa i kao kazališna redateljica koja vremensko-glazbenu dimenziju scenske radnje usko povezuje s kompleksnim prostornim doživljajem. Najbolje bi bilo kazati kako je Jagoda Buić izrazito originalna stvaralačka pojava sa cjelovitim likovnim osjećajem i darovitošću, te s odgovarajućom naobrazbom i iskustvom, stečenima i provjerenima na raznim stranama, dokazanima i potvrđenima diljem zemaljske kugle.

Jagoda Buić dolazi u Stari grad kao u jedan od svojih zavičaja, u mjesto svojih predaka i (obiteljskih i inih) prijatelja. Predstavlja se radovima nevelikih dimenzija i skromnijih tehnika, ali radovima primjerenoga sredozemnog nadahnuća i odgovarajućega kreativnog intenziteta. I u manjim formatima i nepretencioznijim zahvatima potvrđuje svoju veličinu.

Uvodni esej napisao je akademik Tonko Maroević.


Jadranka Fatur: Izbor radova 1972.-2016.JADRANKA FATUR / IZBOR RADOVA 1972.-2016.
1. – 31. kolovoza 2016.

Kustos: Tonko Maroević
Fotografije: Bojan Brecelj
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Jadranka Fatur je i podrijetlom i djelom u velikoj mjeri vezana za otok Hvar, za starogradsko područje, a posebno za zavičajnu Rudinu u kojoj je provela mnoge značajne trenutke i doživjela bitna formativna iskustva. Toj emotivnoj baštini i slojevitosti iskonskoga življenja odužila se kao spisateljica, objavivši čak tri knjige nadahnute rudinskim ambijentima i ljudima. Međutim, Jadranka Fatur je ponajprije i po školovanju slikarica, akademska likovna umjetnica s nemalim stažom i zasluženim priznanjima. Nije prečesto samostalno izlagala – dvadesetak puta u preko četiri desetljeća djelovanja (čak s jednim punim desetljećem posta i pauze pokazivanja) – ali je na kolektivnim, panoramskim, problemskim, antologijskim i reprezentativnim izložbama u zemlji i inozemstvu stekla znatan ugled i status.

Izborom vrijednih ostvarenja u raznim tehnikama i iz raznih razdoblja Jadranka Fatur se obraća starogradskoj publici kao zrela slikarska osobnost s pokrićem povijesne uloge i svježom potvrdom najnovijih, aktualnih likovnih dometa.

Uvodni esej napisao je akademik Tonko Maroević.


HVAR/ UNESCOV otok
Bruxelles, Europski parlament, dvorana Yehudi Menuhin, 4. – 11. travnja 2016.
Zagreb, Arheološki muzej, 10. – 28. svibnja 2016.
Stari Grad, Muzej Staroga Grada, 8. lipnja – 5. srpnja 2016.
Jelsa, Muzej općine Jelsa, 7. – 20. srpnja 2016.
Hvar, Loggia, 14. – 22. rujna 2016.

Autori: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Marija Plenković, Vilma Stojković
Fotografije: Bojan Brecelj, Stipe Surać, Marko Vodanović
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Fotografsku izložbu Hvar/UNESCOv otok Muzej Staroga Grada organizirao je uz pomoć tri fotografa, a njome se želi pokazati svo bogatstvo otoka Hvara, otoka koji se uistinu može nazvati UNESCOvim otokom. Uz Starogradsko polje i povijesnu jezgru Staroga Grada koji su upisani na UNESCOvu Listu svjetske materijalne baštine, pod zaštitom UNESCOa su i dva izvorna hvarska nematerijalna fenomena – procesija Za križen i Čipka od agave hvarskih benediktinki te zajednička baština mediteranske prehrane i klapske pjesme.


Tekuća arheološka istraživanja u Hrvatskoj 2016.TEKUĆA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ
19. – 23. travnja 2016.

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej Staroga Grada, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem
Autori: Sanjin Mihelić, Jacqueline Balen

Putujuća izložba predstavlja plakate na kojima su predstavljena arheološka istraživanja na raznim arheološkim lokalitetima diljem Hrvatske.


Obitelj Biankini - preporoditelji i dobročiniteljiOBITELJ BIANKINI: PREPORODITELJI I DOBROČINITELJI
29. siječnja – 31. ožujka 2016.

Autori: Aldo Čavić, Andrea Devlahović, Mladen Domazet, Marija Plenković, Vilma Stojković
Grafičko oblikovanje: Viktor Popović

Muzej Staroga Grada nekada je bio dom složne i radišne obitelji Biankini. Otac Juraj i majka Cvita imali su sedmero djece. Braća Biankini posebno su značajna te su imali veliki utjecaj na razvoj grada. Najstariji od njih, Dinko, preuzeo je pomorsku tradiciju obitelji te je postao kapetan. Aktivno se bavio politikom te početkom dvadesetog stoljeća obnaša dužnost gradonačelnika Starog Grada. Petar, agronom, napisao je i tiskao prvi hortikulturni priručnik na hrvatskom jeziku “O uzgoju i njegovanju cvieća, uresnog grmlja i drveća”. Uređuje obiteljski perivoj Jurjevac i gradski park Vorbu. Liječnik Ante bio je profesor kirurgije na Sveučilištu Northwestern u Chicagu. Tijekom Prvog svjetskog rata sudjelovao je aktivno u iseljeničkoj hrvatskoj politici, te postaje predsjednik Jugoslavenskog narodnog vijeća u Washingtonu. Najpoznatiji od braće, svećenik Juraj, bio je istaknuti dalmatinski političar, narodni prvak, poslanik u Carevinskom vijeću u Beču i dugogodišnji urednik Narodnog Lista u Zadru. Reprezentativnu palaču koju su sagradili, danas Muzej Staroga Grada, kasnije poklanjaju gradu, a izložbom o obitelji vraćamo barem dio onoga čime su nas zadužili.


ARHIVA IZLOŽBI